Ovaj forex rječnik pojmova pokriva više od 110 termina koji se svakodnevno koriste na deviznom tržištu. Svaki termin ima definiciju, konkretan primjer i objašnjenje zašto je bitan. Pojmovi su grupisani po tematskim cjelinama, što znači da ih možeš čitati u nizu ili skočiti direktno na grupu koja te zanima. Engleski naziv svakog termina naveden je u zagradi, jer se u platformama, knjigama i stranim izvorima isključivo koriste engleski nazivi.
Osnove forex tržišta
Ova grupa pokriva temeljne pojmove bez kojih se ne može razumjeti ni jedan drugi termin. Ko su učesnici, šta se trguje, kakvi tipovi računa postoje i kako funkcioniše osnovna struktura globalnog deviznog tržišta.
Arbitraža (Arbitrage)
Arbitraža je strategija u kojoj trejder istovremeno kupuje i prodaje isti instrument na različitim tržištima ili platformama kako bi iskoristio razliku u cijeni. Na forex tržištu arbitraža se javlja kada isti valutni par nosi drugačiju cijenu kod dva brokera u istom trenutku.
Primjer: EUR/USD kotira 1,0850 kod brokera A i 1,0853 kod brokera B. Kupnjom kod A i prodajom kod B trejder zarađuje 3 pipa bez tržišnog rizika. Ovakve razlike danas traju djeliće sekunde jer ih algoritmi eliminišu gotovo trenutno. Za individualnog retail trejdera arbitraža je u praksi gotovo nedostupna, ali je važan pojam jer objašnjava kako se tržišne cijene ujednačavaju.
Bear tržište (Bear Market)
Bear tržište, ili medvjeđe tržište, označava period u kojemu cijena nekog instrumenta kontinuirano pada. Na forexu se termin koristi za opis situacije kada određena valuta slabi u odnosu na drugu tokom dužeg perioda.
Primjer: ako EUR/USD pada tjednima zbog loših ekonomskih podataka iz eurozone, trejderi će reći da je EUR/USD u bearish fazi. Trejderi koji u takvim uslovima otvaraju kratke pozicije, tj. prodaju baznu valutu, kažu da “trguju s trendom”.
Black Swan Event (Crni labud)
Black Swan Event je nepredvidivi događaj koji ima ogroman uticaj na tržišta, a koji niko nije predvidio ni modelovao unaprijed. Termin je popularizovao Nassim Nicholas Taleb. Na forexu su to događaji poput iznenadnog ukidanja veze švicarskog franka s eurom u januaru 2015, kada je CHF za nekoliko minuta ojačao i do 30 posto.
Ovakvi događaji su rijetki, ali njihove posljedice su nesrazmjerno velike. Stop loss nalozi u takvim trenucima mogu biti izvršeni po znatno lošijoj cijeni od postavljene, jer tržište “preskači” zadanu razinu. To je jedan od razloga zašto profesionalni trejderi nikad ne ulažu više od malog dijela kapitala u jednu poziciju.
Bull tržište (Bull Market)
Bull tržište, ili tržište bikova, suprotno je od bear tržišta. Označava period u kojemu cijena instrumenta raste, a optimizam na tržištu je izražen. Na forexu: ako GBP/USD raste tjednima, kaže se da je funta u bullish fazi.
Termin dolazi od načina napada bika koji gura rogove prema gore, dok medvjed udara šapom prema dolje. Ova vizualna metafora pomaže zapamtiti smjer: bull gore, bear dolje.
CFD – ugovor o razlici (Contract for Difference)
CFD je finansijski ugovor između trejdera i brokera kojim se dogovara razmjena razlike u cijeni instrumenta između trenutka otvaranja i zatvaranja pozicije. Trejder ne kupuje stvarnu valutu, dionice ili robu, nego sklapa ugovor čija vrijednost ovisi o pomaku cijene.
Primjer: otvaraš long CFD poziciju na EUR/USD po 1,0850. Cijena poraste na 1,0900. Razlika od 50 pipova se isplaćuje na tvoj račun. Da si kupio stvarne eure, morao bi ih fizički posjedovati i snositi troškove čuvanja i transfera. Kod CFD-a nema fizičke isporuke. Većina retail trejdera na forexu trguje upravo CFD instrumentima.
Demo račun (Demo Account)
Demo račun je virtualna verzija pravog trading računa u kojoj se trguje sa simuliranim novcem po stvarnim tržišnim cijenama. Broker ga nudi besplatno kako bi novi korisnici mogli upoznati platformu, testirati strategije i razumjeti mehanizme tržišta bez financijskog rizika.
Demo račun nije savršena simulacija iz jednog razloga: na njemu nema emocionalnog pritiska koji donosi pravi novac. Trejder koji na demo računu drži disciplinu može na pravom računu reagovati potpuno drugačije. Demo je neophodan korak, ali nije dovoljan sam za sebe. Svaki ozbiljan trejder bi trebao provesti minimalno nekoliko mjeseci na demo računu prije prvog pravog depozita.
Devizno tržište (Foreign Exchange Market)
Devizno tržište, poznato kao forex ili FX, globalna je mreža na kojoj se svakodnevno trguju valute. Nema centralnog mjesta gdje se transakcije odvijaju, sve se obavlja elektronski između banaka, brokera i trejdera širom svijeta.
S dnevnim prometom od oko 7,5 biliona dolara, devizno tržište je najveće finansijsko tržište na planeti. Radi 24 sata dnevno, pet dana tjedno, prateći otvaranje finansijskih centara od Sidneja i Tokija ujutro do New Yorka kasno navečer.
Dnevni trejder (Day Trader)
Dnevni trejder je osoba koja otvara i zatvara sve pozicije unutar istog trgovačkog dana, bez držanja pozicija preko noći. Cilj je iskoristiti kratkoročne pomake cijena tokom jedne sesije.
Dnevni trejder ne plaća swap jer nema otvorenih pozicija nakon zatvaranja sesije. S druge strane, mora biti prisutan pred ekranom, pratiti vijesti i donositi brze odluke. Ovaj stil tradinga zahtijeva visoku koncentraciju i disciplinu, a statistički je jedan od zahtjevnijih pristupa za početnike.
Forex (Foreign Exchange)
Forex je skraćenica od Foreign Exchange, što doslovno znači razmjena stranih valuta. Termin se koristi i za samo tržište i za aktivnost trgovanja valutama. Kad neko kaže “trguje forexom”, misli na kupovinu i prodaju valutnih parova s ciljem zarade na promjeni kursa. Detaljniji uvod u osnovne koncepte nudi šta je forex vodič za one koji tek počinju.
Forex nije samo spekulativno tržište. Banke, multinacionalne kompanije i vlade koriste ga svakodnevno za praktične potrebe poput plaćanja uvoza, zaštite od valutnih rizika i upravljanja deviznim rezervama.
Fjučersi (Futures)
Fjučersi su standardizovani ugovori koji obavezuju kupca i prodavca da razmijene određeni iznos valute po unaprijed dogovorenoj cijeni na fiksni datum u budućnosti. Za razliku od forward ugovora koji se sklapaju privatno, fjučersi se trguju na regulisanim berzama kao što je Chicago Mercantile Exchange (CME).
Retail forex trejderi rijetko koriste fjučerse direktno, ali institucije i hedž fondovi redovno. Cijene forex fjučersa prate spot cijene, pa trejderi koji ih prate mogu dobiti uvid u institucionalne pozicije i sentiment tržišta.
Hedžing (Hedging)
Hedžing je strategija zaštite od neželjenih pomaka kursa otvaranjem pozicije koja djeluje suprotno od izloženosti koju već imaš. Kompanija koja zna da će za tri mjeseca platiti dobavljaču u eurima može danas kupiti eure po trenutnom kursu i tako se zaštititi od mogućeg poskupljenja eura.
Na retail nivou, hedžing može izgledati ovako: trejder ima otvorenu long poziciju na EUR/USD i bliži se objava važnih ekonomskih podataka. Umjesto da zatvori poziciju, otvori kratku poziciju iste veličine. Time “zamrzava” rezultat bez zatvaranja originalnog trejda. Mnogi brokeri pod EU regulacijom ne dozvoljavaju hedžing na istom instrumentu, pa trejderi koriste korelisane parove.
CFD na indekse (Index CFD)
CFD na indekse su instrumenti koji prate vrijednost dioničkih indeksa kao što su S&P 500, DAX, FTSE 100 ili Dow Jones. Mnogi forex brokeri nude ih uz valutne parove na istoj platformi.
Trejder koji trguje DAX CFD-om ne kupuje dionice njemačkih kompanija, nego ugovor koji se kreće zajedno s vrijednošću indeksa. Indeksni CFD-ovi su popularan instrument jer nude širu tržišnu izloženost od pojedinačnih valutnih parova i reaguju na makroekonomske vijesti na predvidljiv način.
Likvidnost (Liquidity)
Likvidnost označava koliko lako možeš ući i izaći iz pozicije bez da ti cijena značajno skoči zbog samog naloga. Visoko likvidni instrumenti kao što su EUR/USD ili USD/JPY imaju uvijek kupce i prodavce s druge strane, pa se nalozi izvršavaju gotovo trenutno i po očekivanoj cijeni.
Niska likvidnost znači manji broj transakcija, šire spreadove i veći rizik od slippagea. Egzotični valutni parovi, poput USD/TRY ili USD/ZAR, imaju znatno nižu likvidnost od glavnih parova. Likvidnost se mijenja kroz dan – u preklapanju londonske i njujorške sesije ona je najveća, dok je u azijskoj sesiji najniža na glavnim parovima.
Međubankarsko tržište (Interbank Market)
Međubankarsko tržište je gornji sloj forex tržišta na kojemu velike banke direktno trguju jedna s drugom bez posrednika. Desetak banaka poput JPMorgan, Deutsche Bank i Citi odgovorno je za veći dio ukupnog forex prometa na ovom nivou.
Retail trejderi nemaju direktan pristup međubankarskom tržištu. Pristup dobijaju posredno, kroz brokere koji su sami povezani s ovim tržištem. Cijene koje vidiš na platformi derivat su cijena s međubankarskog nivoa, uvećane za brokerov spread ili proviziju.
OTC tržište (Over-the-Counter)
OTC tržište je tržište na kojemu se transakcije odvijaju direktno između dvije strane, bez prolaska kroz centralnu berzu. Forex je OTC tržište. Nema jednog mjesta gdje se svi nalozi bilježe i poravnavaju, svaka transakcija je bilateralni dogovor.
Ovo se razlikuje od dioničkih berzi gdje svaki nalog prolazi kroz centralnu instituciju. Prednost OTC-a je fleksibilnost i 24-satna dostupnost. Mana je manja transparentnost, jer nema centralne evidencije svih transakcija koja bi bila javno dostupna.
Realni račun (Live Account)
Realni račun je trading račun na kojemu se trguje pravim novcem. Za razliku od demo računa, svaki gubitak ili dobitak ima financijsku posljedicu. Broker zahtijeva provjeru identiteta i minimalni depozit za otvaranje realnog računa, što je regulatorni zahtjev koji štiti obje strane.
Preporučuje se da trejder prijeđe s demo na realni račun postepeno, počevši s najmanijim mogućim lotsizom (mikro lot). Psihološka razlika između demo i realnog računa je znatan faktor koji mnogi podcijene.
Retail trejder (Retail Trader)
Retail trejder je individualna osoba koja trguje na forexu putem brokera koristeći vlastiti kapital. Suprotstavlja se institucionalnim trejderima poput banaka, hedž fondova i korporacija.
Retail segment čini oko pet do šest posto ukupnog dnevnog forex prometa. Iako je udio mali, broj retail trejdera je ogroman i raste s dostupnošću interneta i mobilnih platformi. Regulatorne institucije poput ESMA u Evropskoj uniji donijele su posebna pravila za zaštitu retail trejdera, uključujući limite na maksimalni leverage.
Sentiment tržišta (Market Sentiment)
Sentiment tržišta je opći stav učesnika prema određenom instrumentu ili tržištu u cjelini. Može biti bullish (optimistički, očekuje se rast) ili bearish (pesimistički, očekuje se pad).
Sentiment nije uvijek u skladu s fundamentalnim podacima. Tržište može ignorisati loše vijesti ako je sentiment dovoljno jak u suprotnom smjeru. Mjerenje sentimenta vrši se kroz analize pozicija institucionalnih trejdera (COT izvještaj), ankete, indeks straha i pohlepe te podatke o short/long omjeru kod brokera.
Sesija (Trading Session)
Forex sesija je period aktivnog trgovanja vezan za određeni finansijski centar. Postoje četiri glavne sesije: sidnejska, tokijska, londonska i njujorška. One se međusobno djelimično preklapaju, što znači da forex tržište nikad ne spava radnim danima.
| Sesija | Otvaranje (CET) | Zatvaranje (CET) |
|---|---|---|
| Sidnej | 23:00 | 08:00 |
| Tokio | 01:00 | 09:00 |
| London | 09:00 | 18:00 |
| New York | 14:00 | 23:00 |
Najaktivniji period je preklapanje londonske i njujorške sesije između 14:00 i 18:00 CET, kada su spreadovi najuži a pokreti cijena najizraženiji.
Volumen (Trading Volume)
Volumen predstavlja ukupan broj ili vrijednost transakcija izvršenih u određenom vremenskom periodu. Na dioničkim berzama volumen je tačno poznat jer prolaze kroz centralnu instituciju. Na forexu, zbog OTC strukture, pravi volumen nije dostupan, ali brokeri prikazuju tick volumen, koji broji koliko puta se cijena promijenila u određenom periodu.
Visok volumen uz snažan pomak cijene potvrđuje snagu trenda. Nizak volumen uz pomak cijene može biti signal lažnog proboja. Tehnički analitičari koriste volumen kao pomoćni alat za potvrdu signala iz grafikona.
Volatilnost (Volatility)
Volatilnost mjeri koliko brzo i za koliko se cijena instrumenta kreće u određenom periodu. Visoka volatilnost znači velike i brze pomake, niska volatilnost znači mirna, spora kretanja.
Za trejdera, visoka volatilnost donosi prilike za veću zaradu ali i veći rizik. Objave ekonomskih podataka poput NFP-a, odluke centralnih banaka i geopolitički događaji naglo podižu volatilnost. Jedan od načina mjerenja volatilnosti je ATR indikator (Average True Range), koji pokazuje prosječan raspon kretanja cijene u zadanom broju perioda.
Valutni parovi i kursevi
Sve što se trguje na forexu trguje se u parovima. Ova grupa objašnjava logiku zapisa valutnih parova, vrste parova po likvidnosti i faktore koji utiču na vrijednost valute.
Aprecijacija i deprecijacija valute
Aprecijacija je porast vrijednosti valute u odnosu na drugu, uzrokovan tržišnim silama ponude i potražnje. Deprecijacija je pad vrijednosti valute iz istih razloga.
Primjer: ako EUR/USD poraste sa 1,0800 na 1,1000, euro je aprecirao u odnosu na dolar za oko 1,85 posto. Aprecijacija valute može biti povoljna za uvoznike jer plaćaju manje u domaćoj valuti za isti uvoz, ali nepovoljna za izvoznike jer njihovi proizvodi postaju skuplji za strane kupce.
Bazna valuta (Base Currency)
Bazna valuta je prva valuta u zapisu valutnog para. U paru EUR/USD, euro je bazna valuta. Cijena para pokazuje koliko jedinica kvotne valute treba za jednu jedinicu bazne valute.
Ako EUR/USD kotira na 1,0850, to znači da je za jedan euro potrebno 1,0850 američkih dolara. Kad kupiš EUR/USD, kupuješ euro i prodaješ dolar. Kad prodaješ EUR/USD, prodaješ euro i kupuješ dolar. Bazna valuta je uvijek ta koja se kupuje ili prodaje u punom iznosu lota.
Cross parovi (Cross Currency Pairs)
Cross parovi, ili unakrsni valutni parovi, su parovi koji ne uključuju američki dolar ni s jedne strane. EUR/GBP, GBP/JPY i EUR/CHF su primjeri cross parova. Nazivaju se i minor parovi.
Spreadovi na cross parovima su generalno viši nego na main parovima jer je likvidnost nešto niža. GBP/JPY je poznat kao jedan od najvolatilnijih cross parova i popularan je kod trejdera koji traže veće dnevne pomake.
Devalvacija i revalvacija (Devaluation / Revaluation)
Devalvacija je službeno, namjerno smanjenje vrijednosti valute od strane vlade ili centralne banke. Razlikuje se od deprecijacije koja je tržišna, nenamjerna. Devalvacija se koristi kao ekonomski alat za povećanje izvozne konkurentnosti.
Revalvacija je suprotno: službeno povećanje vrijednosti valute. Kina je više puta bila pod pritiskom da revalvira yuan jer je njegova niska vrijednost davala kineskim izvoznicima prednost. Devalvacija i revalvacija su relevantne za trejdere koji prate valute tržišta u razvoju i politike centralnih banaka.
Devizni kurs (Exchange Rate)
Devizni kurs je cijena jedne valute izražena u drugoj valuti. To je osnovna veličina kojom se mjeri relativna vrijednost dvije ekonomije u danom trenutku.
Devizni kurs se mijenja kontinuirano tokom radnog dana pod uticajem ponude i potražnje. Na njega utiču kamatne stope, inflacija, ekonomski rast, politička stabilnost i špekulacije. Centralne banke mogu intervenisati na tržištu kupnjom ili prodajom vlastite valute kako bi uticale na kurs, ali dugoročno tržišne sile obično prevladaju.
Egzotični valutni parovi (Exotic Pairs)
Egzotični valutni parovi kombinuju valutu razvijene ekonomije s valutom tržišta u razvoju. Primjeri su USD/TRY (dolar/turska lira), EUR/PLN (euro/poljski zlot) ili USD/ZAR (dolar/južnoafrički rand).
Egzotični parovi imaju nisku likvidnost, visoke spreadove i nagle, teško predvidive pomake. Nisu preporučeni za početnike. Trejderi koji ih koriste obično su iskusni i imaju specifično znanje o ekonomiji te zemlje. Spread na egzotičnom paru može biti i dvadeset ili više puta veći nego na EUR/USD.
EUR/USD – referentni par
EUR/USD je najtrovaniji valutni par na svijetu, koji čini oko 23 posto ukupnog forex prometa prema podacima BIS-a. Prati odnos između euro zone i Sjedinjenih Država, dviju najvećih ekonomija na planeti.
Spreadovi na EUR/USD su najniži od svih parova, a likvidnost je gotovo uvijek visoka. Reaguje snažno na odluke ECB i Fed-a o kamatnim stopama, na inflacijske podatke iz obje regije i na globalne geopolitičke događaje koji utiču na dolar kao rezervnu valutu. Većina edukativnih materijala, uključujući i ovaj rječnik, koristi EUR/USD kao referentni primjer.
Fiksni i plutajući kurs
Fiksni kurs je kurs koji vlada ili centralna banka drži stabilnim u odnosu na drugu valutu ili korpu valuta. Plutajući kurs slobodno se kreće prema tržišnim silama ponude i potražnje.
Većina razvijenih ekonomija ima plutajući kurs. Neke manje ekonomije ili tržišta u razvoju vežu svoju valutu za dolar ili euro radi stabilnosti. Problemi nastaju kada tržišne sile postanu prejake za centralnu banku da ih drži – kao što se desilo s britanskom funtom 1992. kada je George Soros “srušio” njenu vezu s ostalim evropskim valutama.
Glavni valutni parovi (Major Pairs)
Glavni valutni parovi su parovi koji uvijek uključuju američki dolar na jednoj strani. To su EUR/USD, GBP/USD, USD/JPY, USD/CHF, AUD/USD, USD/CAD i NZD/USD. Američki dolar prisutan je u otprilike 88 posto svih forex transakcija prema podacima BIS-a.
Ovi parovi imaju najveću likvidnost, najniže spreadove i najistraženiju historiju kretanja cijena. Za početnike su najprikladniji jer je lakše pratiti vijesti i analize za ove ekonomije nego za tržišta u razvoju. Kompletan pregled svih vrsta parova s primjerima i karakteristikama dostupan je na stranici forex valutni parovi.
Konvertibilna valuta (Convertible Currency)
Konvertibilna valuta je valuta koja se može slobodno razmjenjivati za drugu valutu bez ograničenja od strane vlade. Američki dolar, euro, funta i jen su potpuno konvertibilne valute.
Neke države ograničavaju konvertibilnost vlastite valute kako bi kontrolisale odljev kapitala. Kineska valuta (yuan/renminbi) je samo djelimično konvertibilna. Trejderi koji žele trgovati valutama s ograničenom konvertibilnošću često nailaze na probleme s depozitom, isplatom ili samim izvršenjem naloga.
Kvotna valuta (Quote Currency)
Kvotna valuta je druga valuta u zapisu para. U EUR/USD, američki dolar je kvotna valuta. Cijena para uvijek pokazuje koliko jedinica kvotne valute vrijedi jedna jedinica bazne valute.
Profit i gubitak na EUR/USD poziciji obračunavaju se u kvotnoj valuti, dakle u dolarima. Ako tvoj račun glasi na eure i trgUJEŠ EUR/USD, broker automatski konvertuje rezultat u valutu računa. Ovo je važno znati pri izračunu stvarne vrijednosti pipa za tvoju veličinu pozicije.
Nicknamovi valuta
Svaka glavna valuta ima neslužbeni nadimak koji trejderi koriste u svakodnevnoj komunikaciji. Ovo nije samo žargon, nego praktično znanje za svakog ko čita engleske forume, gleda analize ili prati live commentary trejdera.
| Valuta / Par | Nickname | Porijeklo |
|---|---|---|
| GBP/USD | Cable | Transatlantski telegrafski kabel koji je 1866. spojio London i New York |
| NZD/USD | Kiwi | Ptica kiwi, simbol Novog Zelanda |
| AUD/USD | Aussie | Skraćenica za Australian |
| USD/CAD | Loonie | Ptica loon na kanadskom dolaru od jednog centa |
| EUR/USD | Fiber | Fibernet, moderan naziv za digitalnu vezu (zamjena za Cable) |
| USD/CHF | Swissie | Skraćenica za Swiss |
Sporedni valutni parovi (Minor Pairs)
Sporedni valutni parovi, ili minori, su parovi koji ne uključuju dolar, ali uključuju barem jednu od glavnih valuta: euro, funtu ili jen. EUR/GBP, EUR/JPY i GBP/CHF su primjeri.
Spreadovi su nešto viši nego kod majora, ali likvidnost je i dalje zadovoljavajuća za retail trejdere. Minori su popularan izbor za trejdere koji žele izbjeći direktnu izloženost dolarskim vijestima ili koji prate specifičnu ekonomsku dinamiku između dvije regije.
Valutna korelacija (Currency Correlation)
Valutna korelacija mjeri koliko se dva valutna para kreću zajedno. Korelacija ide od -1 do +1. Korelacija +1 znači da se parovi kreću identično u istom smjeru. Korelacija -1 znači da se kreću identično u suprotnom smjeru.
Primjer: EUR/USD i GBP/USD imaju visoku pozitivnu korelaciju jer obje valute reaguju slično na dolarsku snagu ili slabost. USD/CHF ima visoku negativnu korelaciju s EUR/USD jer kad euro raste, dolar pada, a franak raste zajedno s eurom. Trejder koji ima long EUR/USD i long GBP/USD poziciju faktički je duplo izložen istom riziku.
Valutni rizik (Currency Risk)
Valutni rizik je mogućnost gubitka uzrokovanog nepovoljnim pomicanjem deviznog kursa. Za kompaniju koja trguje međunarodno, valutni rizik je svakodnevna realnost. Za forex trejdera, upravljanje valutnim rizikom je osnova svakog trejda.
Postoje tri oblika valutnog rizika: transakcijski rizik nastaje kad kompanija zna da će primiti ili platiti iznos u stranoj valuti u budućnosti, ekonomski rizik je dugoročniji uticaj kursnih promjena na konkurentnost, a translacijski rizik je računovodstveni problem pri konverziji stranih prihoda u domaću valutu. Za retail trejdere najrelevantniji je transakcijski rizik.
Cijene, spread i troškovi transakcije
Ova grupa pokriva sve pojmove vezane za formiranje cijena, troškove koji nastaju pri svakom trejdu i mehanizme koji utiču na to po kojoj cijeni se nalog izvršava.
Ask cijena (Ask Price)
Ask cijena je cijena po kojoj tržište, tj. broker ili likvidni provajder, prodaje baznu valutu tebi. To je cijena po kojoj kupuješ. Ask je uvijek viši od bid cijene.
Primjer: EUR/USD ask je 1,0852. Ako otvoriš long poziciju, plaćaš 1,0852 po jednom euru. Razlika između ask i bid cijene je spread, koji ide brokeru kao naknada za posredovanje.
Bid cijena (Bid Price)
Bid cijena je cijena po kojoj tržište kupuje baznu valutu od tebe. To je cijena po kojoj prodaješ. Bid je uvijek niži od ask cijene.
U praksi, kad otvoriš short poziciju na EUR/USD, nalog se izvršava po bid cijeni. Kad zatvoriš long poziciju, isto se izvršava po bid cijeni. Bid je uvijek onaj manji broj koji vidiš u kotaciji.
Gapovi (Gaps)
Gap je praznina na grafikonu koja nastaje kad cijena “preskoči” razinu bez ijedne transakcije između. Najčešće se javljaju na otvaranju tjedne sesije u nedjelju navečer, ako su vikendom objavljene važne vijesti koje tržište nije stiglo obraditi.
Gap prema gore znači da je cijena otvaranja bila znatno viša od cijene zatvaranja prethodnog perioda. Gap prema dolje suprotno. Stop loss nalozi ne štite uvijek od gapova jer se cijena može “preskoči” tvoj zadani nivo i nalog se izvrši po prvoj dostupnoj cijeni koja može biti znatno lošija.
Overnight pozicija (Overnight Position)
Overnight pozicija je pozicija koja ostaje otvorena nakon zatvaranja dnevne sesije, dakle prelazi ponoćnu granicu po standardnom forex kalendaru (obično 00:00 prema brokeru koji je uglavnom u GMT+2 zoni). Za svaku overnight poziciju broker naplaćuje ili isplaćuje swap.
Trejderi koji drže pozicije danima ili tjednima moraju računati swap kao dio ukupnog troška. Na nekim parovima swap je negativan za obje strane, dok na drugima možeš primati swap ako drži valutu s višom kamatnom stopom. Islamski, tzv. swap-free računi, nude alternativu bez overnight naknade.
Pip (Percentage in Point)
Pip je standardna mjerna jedinica za promjenu kursa na forexu. Za većinu valutnih parova, jedan pip je promjena na četvrtom decimalnom mjestu, dakle 0,0001. Za parove koji uključuju japanski jen, pip je na drugom decimalnom miestu (0,01) jer jen ima nominalno nisku vrijednost.
Primjer: EUR/USD pomak sa 1,0850 na 1,0860 je pomak od 10 pipova. Vrijednost jednog pipa ovisi o veličini lota i kvotnoj valuti. Na standardnom lotu EUR/USD, jedan pip vrijedi oko 10 dolara. Na mini lotu oko 1 dolar, a na mikro lotu oko 0,10 dolara.
Pipette – frakcijski pip
Pipette je desetina standardnog pipa, tj. promjena na petom decimalnom miestu (0,00001). Moderne trading platforme prikazuju cijene s pet decimalnih mjesta kod većine parova, što znači da je zadnja cifra pipette.
Pipette postoje zbog preciznosti u određivanju spread i cijena. Spread od 1,2 pipa znači 12 pipettea. Za izračun profita i gubitka, pipette se obično zaokružuju na pipove, ali kod ECN brokera s varijabilnim spreadovima mogu biti relevantni.
Rollover – prenošenje pozicije
Rollover je proces automatskog produžavanja otvorene pozicije na sljedeći radni dan. Ovo se dešava kod svake overnight pozicije. Uz rollover ide i swap naknada, koja može biti pozitivna ili negativna ovisno o razlici kamatnih stopa između dviju valuta u paru.
Na datum settlement T+2 (dva radna dana), broker “valja” poziciju na novi datum i pri tom obračunava razliku kamatnih stopa. Trejder ovo ne radi ručno, platforma to obavlja automatski ponoć po brokeru.
Slippage – klizanje cijene
Slippage nastaje kad se nalog izvrši po drugačijoj cijeni od one koju si postavio, obično zbog visoke volatilnosti ili niske likvidnosti u trenutku izvršenja. Može biti negativan (izvršiš po lošijoj cijeni) ili pozitivan (izvršiš po boljoj cijeni).
Negativni slippage je posebno opasan kod stop loss naloga u trenucima objave ekonomskih vijesti. Ako postaviš stop na 1,0800 a cijena u sekundi skoči s 1,0810 na 1,0780 zbog vijesti, tvoj stop se izvršava na 1,0780, a ne na 1,0800 kao što si planirao. Gubitak je 20 pipova više od planiranog. ECN brokeri imaju manji slippage od market maker brokera jer prosljeđuju naloge direktno na tržište.
Spot kurs (Spot Rate)
Spot kurs je trenutna tržišna cijena valutnog para za neposrednu isporuku, standardno u roku dva radna dana (T+2). To je cijena koju vidiš na trading platformi u svakom trenutku.
Razlika između spot kursa i terminskog kursa (forward rate) odražava razliku kamatnih stopa između dviju valuta. Ako je kamatna stopa u eurima niža nego u dolarima, terminski kurs EUR/USD bit će nešto niži od spot kursa jer je euro “skuplji za čuvanje”.
Spread (Bid-Ask Spread)
Spread je razlika između ask i bid cijene. To je direktan trošak koji nastaje pri svakom otvaranju pozicije. Čim otvoriš trejd, odmah si u minusu za iznos spreada.
Primjer: EUR/USD bid je 1,0850, ask je 1,0852. Spread je 2 pipa ili 0,0002. Na mini lotu to je gubitak od 2 dolara pri samom otvaranju. Na likvidnim parovima poput EUR/USD, spread kod ECN brokera može biti ispod jednog pipa. Na egzotičnim parovima može biti 20 pipova ili više. Fiksni spread je uvijek isti bez obzira na tržišne uslove, dok varijabilni spread raste u trenucima niske likvidnosti ili visoke volatilnosti. Detaljnija analiza svih komponenti spreada i kako izračunati pravi trošak po trejdu dostupna je na stranici bid ask spread.
Swap – trošak prekonoćnog držanja
Swap je kamata koja se naplaćuje ili isplaćuje za svaku poziciju koja ostaje otvorena preko noći. Nastaje zbog razlike kamatnih stopa između dviju valuta u paru. Trejder koji drži long EUR/USD plaća ili prima swap ovisno o tome je li kamata u eurima viša ili niža od one u dolarima.
Kad drži valutu s višom kamatnom stopom, swap je pozitivan (primaš kamatu). Kad drži valutu s nižom kamatnom stopom, swap je negativan (plaćaš kamatu). Na srijedu se obračunava trostruki swap jer se poravnavaju subotnje i nedjeljne pozicije koje tržište ne obrađuje vikendom.
Terminski kurs (Forward Rate)
Terminski kurs je unaprijed dogovorena cijena po kojoj će se razmjena dviju valuta izvršiti na neki budući datum. Razlikuje se od spot kursa za iznos koji odražava razliku kamatnih stopa između dviju ekonomija tokom tog perioda.
Kompanije koje znaju da će za šest mjeseci platiti uvoz u dolarima mogu već danas zaključiti forward ugovor i “zamrznuti” kurs. Time se štite od rizika da dolar u međuvremenu ojača. Retail trejderi rijetko koriste prave forward ugovore, ali brokeri koji nude overnight pozicije tehnički primjenjuju sličan mehanizam kroz rollover i swap.
Tick – minimalni pomak cijene
Tick je najmanji registrovani pomak cijene, tj. svaka promjena cijene bez obzira na veličinu. Tick se razlikuje od pipa jer nije standardizovana veličina, nego jednostavno svaki novi zapis cijene bez obzira koliko mali bio pomak.
Tick volumen broji koliko puta se cijena promijenila u određenom periodu. Visok tick volumen pokazuje aktivno tržište, nizak tick volumen mirnu sesiju. Ovaj podatak koristi se kao proxy za stvarni volumen na OTC forex tržištu gdje stvarni volumen nije centralno dostupan.
Veličine pozicija, kapital i marža
Razumijevanje ove grupe pojmova direktno utiče na upravljanje rizikom. Koliko riskiraš po trejdu, koliko kapitala broker blokira i što se dešava kad račun padne ispod granice – sve je ovdje objašnjeno.
Balance – stanje računa
Balance je ukupan iznos kapitala na trading računu, bez uračunatih otvorenih pozicija. Ako nemaš otvorenih pozicija, balance je jednak equity. Čim otvoriš poziciju, equity se mijenja svakim pomicanjem cijene dok balance ostaje isti do zatvaranja trejda.
Primjer: imaš 1.000 dolara na računu (balance). Otvoriš trejd koji trenutno pokazuje gubitak od 50 dolara. Balance je i dalje 1.000 dolara, ali equity je 950 dolara. Kad zatvoriš trejd s gubitkom, balance pada na 950 dolara.
Datum namire (Settlement Date)
Datum namire je dan kada se razmjena valuta stvarno izvršava i finansijski podmiruje. Na spot forex tržištu, standardni rok namire je T+2, što znači dva radna dana nakon datuma transakcije.
Za retail CFD trejdere datum namire je uglavnom transparentan jer brokeri automatski roluju pozicije bez fizičke isporuke. Međutim, za korporativne treasury odjele i banke koje trguju stvarnim valutama, datum namire je kritična operativna informacija.
Dostupna marža (Free Margin)
Dostupna marža, ili free margin, je iznos kapitala na računu koji nije blokiran za otvorene pozicije i koji možeš koristiti za otvaranje novih trejdova. Izračunava se kao razlika između equity i iskorištene marže.
Ako imaš equity od 1.000 dolara a iskorištena marža za otvorene pozicije je 200 dolara, dostupna marža je 800 dolara. Ako dostupna marža padne na nulu, ne možeš otvoriti novu poziciju. Ako nastavi padati prema negativnim vrijednostima jer otvorene pozicije idu na gubitak, aktivira se margin call.
Drawdown – maksimalni pad računa
Drawdown je pad vrijednosti računa od nedavnog vrhunca do najnižeg naknadnog dna, izražen u postotku ili apsolutnom iznosu. Mjeri koliko je račun “izgubio” u najgorem periodu između dva uzastopna vrhunca.
Primjer: račun raste na 1.500 dolara, zatim pada na 900 dolara, pa se oporavi na 2.000 dolara. Drawdown je bio 600 dolara ili 40 posto od vrha. Maksimalni drawdown je ključna metrika za procjenu rizičnosti strategije. Profesionalni menadžeri fonda koji prijavljuje 50 posto drawdown neće dobiti ni jednog investitora bez obzira na dugoročne prinose.
Equity – vrijednost računa
Equity je stvarna trenutna vrijednost računa koja uključuje balance uvećan ili umanjen za nerealizovanu dobit ili gubitak svih otvorenih pozicija. Equity se mijenja u realnom vremenu sa svakim pomicanjem tržišta.
Equity je važniji od balancea za procjenu zdravlja računa u svakom trenutku. Margin call i stop out se računaju na osnovu equity, a ne balanca. Trejder koji ima visok balance ali otvorene pozicije koje idu jako na gubitak može imati nizak equity koji prijeti stop outom.
Iskorištena marža (Used Margin)
Iskorištena marža je iznos kapitala koji broker zahtijeva i privremeno blokira kao kolateral za sve otvorene pozicije. Nije trošak, nego privremeno zamrznuta sredstva koja se vraćaju kada zatvoriš poziciju.
Na leverageu 1:100, za poziciju od 10.000 eura (mini lot) broker blokira 100 eura kao maržu. Iskorištena marža se sabira za sve otvorene pozicije zajedno. Razlika između equity i iskorištene marže je dostupna marža za nova otvaranja.
Leverage – poluga (Leverage)
Leverage, ili financijska poluga, omogućava trejderu da kontroliše poziciju veću od stvarnog kapitala koji ima na računu. S leverageom 1:100, kapital od 1.000 eura kontroliše poziciju od 100.000 eura.
Leverage uvećava i dobitke i gubitke u istoj mjeri. Pomak od jednog posto u korist trejdera s leverageom 1:100 donosi 100 posto povrat na uloženi kapital. Isti pomak u suprotnom smjeru briše cijeli kapital. Regulatorne institucije u EU ograničile su maksimalni leverage za retail trejdere na 1:30 za glavne valutne parove upravo zbog ove asimetričnosti rizika. Praktični primjeri s izračunima dostupni su u vodiču leverage i poluga na forexu.
Lot – veličina pozicije
Lot je standardna mjerna jedinica za veličinu pozicije na forexu. Postoje četiri veličine:
| Vrsta lota | Jedinica bazne valute | Vrijednost 1 pipa (EUR/USD) |
|---|---|---|
| Standardni lot | 100.000 | ~10 USD |
| Mini lot | 10.000 | ~1 USD |
| Mikro lot | 1.000 | ~0,10 USD |
| Nano lot | 100 | ~0,01 USD |
Za početnike su preporučeni mikro lotovi jer minimizuju financijski rizik tokom faze učenja. Na standardnom lotu, gubitak od 50 pipova iznosi 500 dolara – na mikro lotu isti pomak je samo 5 dolara. Kako izračunati veličinu lota prema veličini računa i prihvatljivom riziku objašnjeno je u vodiču pips, lotovi i leverage.
Margin – marža
Marža je iznos koji broker zahtijeva kao kolateral za otvaranje i držanje leveraged pozicije. Nije naknada ni trošak – radi se o tvom vlastitom novcu koji broker privremeno blokira.
Marža se izražava kao postotak pune vrijednosti pozicije. Marža od jedan posto odgovara leverageu 1:100. Marža od 3,33 posto odgovara leverageu 1:30. Što je leverage viši, to je zahtjev za maržu niži – i to je upravo razlog zašto visoki leverage povećava rizik, jer ti treba manje novca za otvaranje pozicije kojom možeš izgubiti mnogo više.
Margin call – poziv na dopunu marže
Margin call nastaje kada vrijednost equity padne ispod određene razine, obično 50 do 100 posto iskorištene marže, ovisno o brokeru. Broker tada traži da uložiš dodatna sredstva ili smanjiš pozicije.
U digitalnom trading okruženju, margin call je automatska notifikacija, ne telefonski poziv kako je bio u prošlosti. Ako trejder ne reaguje i equity nastavi padati, broker automatski zatvara pozicije procesom zvanim stop out. Razina na kojoj to nastupa je obično 20 do 50 posto marže, ovisno o brokeru. Što je tačno razlika između margin calla i stop outa i kako se zaštititi od oba opisano je u vodiču margin call i stop out.
Stop out – automatsko zatvaranje pozicija
Stop out je automatsko zatvaranje otvorenih pozicija od strane brokera kada equity padne ispod zadane razine marže. Broker zatvara pozicije od najveće do najmanje dok margin level ne poraste iznad kritičnog praga.
Stop out je zaštitni mehanizam koji sprečava da trejder ode u negativni saldo. Bez stop outa, trejder bi mogao dugovati novac brokeru. Kod nekih brokera, posebno onih izvan EU regulacije, negativni saldo je moguć u ekstremnim tržišnim uvjetima poput black swan događaja.
Nalozi i upravljanje pozicijom
Nalozi su instrukcije koje daje trejder brokeru za otvaranje, modificiranje ili zatvaranje pozicija. Razumijevanje vrsta naloga i redoslijeda njihovog izvršenja je osnova svakog upravljanja rizikom.
Breakeven – nulta točka
Breakeven je tačka na kojoj trejd ne donosi ni dobit ni gubitak. Kod forexa, breakeven nivo uključuje i trošak spreada koji je nastao pri otvaranju pozicije, dakle cijena mora prijeći spread da bi trejd bio zaista na nuli.
Premještanje stop lossa na breakeven razinu je uobičajena tehnika zaštite profita. Nakon što pozicija pomakne u korist trejdera za određeni broj pipova, stop se pomiče na razinu ulaska. Time se eliminišu i gubitak i prihvata se najgori ishod: nula. Ovo je osnovna tehnika upravljanja otvorenim trejdom.
Buy Stop i Buy Limit nalozi
Buy Stop je pending nalog za kupnju koji se aktivira kada cijena poraste do zadane razine. Koristi se kada trejder očekuje da će proboj određene razine pokrenuti dalji rast.
Buy Limit je pending nalog za kupnju koji se aktivira kada cijena padne do zadane razine. Koristi se kada trejder želi kupiti po nižoj cijeni od trenutne, s pretpostavkom da će cijena pasti do te razine i zatim se odbiti.
Razlika: Buy Stop postavljaš iznad trenutne cijene, Buy Limit ispod trenutne cijene. Oba su pending naloga koji čekaju da cijena dosegne zadanu razinu prije aktivacije.
Duga pozicija (Long Position)
Duga pozicija, ili long, znači kupnju bazne valute u paru. Kad “ideš long” na EUR/USD, kupuješ euro i prodaješ dolar. Zarađuješ ako euro poraste u odnosu na dolar.
Long je “standardna” perspektiva trejdera koji očekuje rast. Na forexu, long i short su podjednako dostupni i jednostavni za izvršenje, što ga razlikuje od dioničkog tržišta gdje kratka prodaja može biti kompliciranija.
Izvršenje naloga (Order Execution)
Izvršenje naloga je proces u kojemu broker ili platforma prihvata tvoj nalog i sprovodi transakciju na tržištu. Brzina i kvalitet izvršenja ovisi o tipu brokera i tržišnim uslovima.
Postoje dva osnovna tipa izvršenja: instantno izvršenje (instant execution) gdje se nalog izvršava po cijeni koju broker prikazuje u trenutku klika, i tržišno izvršenje (market execution) gdje se nalog šalje na tržište i izvršava po najboljoj dostupnoj cijeni, koja može biti nešto drugačija od prikazane. Tržišno izvršenje je standard kod ECN brokera i transparentnije, ali podložno je slippageu.
Kratka pozicija (Short Position)
Kratka pozicija, ili short, znači prodaju bazne valute u paru. Kad “ideš short” na EUR/USD, prodaješ euro i kupuješ dolar. Zarađuješ ako euro padne u odnosu na dolar.
Short pozicija je jednako dostupna kao i long na forexu, bez posebnih ograničenja ili troškova posuđivanja kao na dioničkom tržištu. Ovo je jedna od prednosti forex tržišta: jednaka dostupnost zarade i na rastu i na padu.
Limit nalog (Limit Order)
Limit nalog je nalog za kupnju ili prodaju po zadanoj cijeni ili boljoj. Garancija je da nećeš platiti više od zadane cijene pri kupnji, niti dobiti manje od zadane cijene pri prodaji.
Limit naloge koristiš kada imaš specifičnu ciljnu cijenu i ne žuriš s izvršenjem. Nedostatak je što nalog neće biti izvršen ako cijena ne dosegne zadanu razinu. U brzim tržišnim uvjetima, cijena može proći pored zadane razine bez izvršenja ako nema dovoljno likvidnosti točno na toj razini.
Market nalog (Market Order)
Market nalog je nalog za kupnju ili prodaju po trenutnoj tržišnoj cijeni, bez uvjeta o cijeni. Izvršava se odmah po najboljoj dostupnoj cijeni.
Market nalog je najbrži način ulaska ili izlaska iz pozicije. Garantira izvršenje, ali ne i cijenu. U trenucima visoke volatilnosti, “trenutna cijena” u momentu izvršenja može biti drugačija od one prikazane u trenutku klika – to je slippage. Za large pozicije na nelikvidnim parovima, market nalog može pomjeriti tržište i uzrokovati lošije izvršenje.
Otvorena pozicija (Open Position)
Otvorena pozicija je trejd koji je u toku i koji još nije zatvoren. Svaka otvorena pozicija izlaže trejdera tržišnom riziku i vezuje maržu na računu.
Broj i veličina otvorenih pozicija direktno utiče na raspoloživu maržu i na ukupnu tržišnu izloženost. Trejder koji ima previše otvorenih pozicija istovremeno može brzo ostati bez dostupne marže i dovesti se u situaciju margin calla čak i bez velikog pojedinačnog gubitka.
Pending nalog (Pending Order)
Pending nalog je nalog koji čeka da cijena dosegne zadani nivo prije aktivacije. Za razliku od market naloga koji se izvršava odmah, pending nalog “stoji” sve dok uvjet nije ispunjen.
Postoje četiri tipa pending naloga: Buy Limit, Sell Limit, Buy Stop i Sell Stop. Trejder koji ne može pratiti tržište cijeli dan koristi pending naloge za automatizaciju ulazaka po planiranim razinama. Pending nalog se može u bilo trenutku modificirati ili otkazati sve dok se nije aktivirao. Sve vrste naloga s primjerima kada koristiti svaki od njih obrađene su u vodiču tipovi forex naloga.
Risk/Reward omjer (Risk/Reward Ratio)
Risk/Reward omjer je odnos između iznosa koji riskirate na jednom trejdu i iznosa koji planirate zaraditi. Omjer 1:2 znači da riskiraš 50 dolara da zaradiš 100 dolara.
Ovaj omjer je jedan od ključnih parametara dugoročno profitabilnog tradinga. Trejder koji dosljedno koristi omjer 1:2 može biti profitabilan čak i ako u samo 40 posto trejdova zarađuje – jer svaka zarada pokriva dva gubitka. Bez jasnog risk/reward omjera prije ulaska, nemoguće je dugoročno procijeniti kvalitet strategije.
Sell Stop i Sell Limit nalozi
Sell Stop je pending nalog za prodaju koji se aktivira kad cijena padne do zadane razine. Koristi se kada trejder očekuje da će proboj prema dolje pokrenuti dalji pad.
Sell Limit je pending nalog za prodaju koji se aktivira kada cijena poraste do zadane razine. Koristi se kada trejder želi prodati po višoj cijeni od trenutne, s pretpostavkom da će cijena porasti do te razine i zatim se okrenuti prema dolje.
Sell Stop postavljaš ispod trenutne cijene, Sell Limit iznad trenutne cijene.
Stop loss (Stop Loss Order)
Stop loss je nalog koji automatski zatvara poziciju kada cijena dosegne zadani nivo gubitka. Osnova je svakog upravljanja rizikom i neophodna zaštita od katastrofalnih gubitaka.
Primjer: otvoriš long EUR/USD po 1,0850 i postaviš stop loss na 1,0820. Ako cijena padne do 1,0820, pozicija se automatski zatvara s gubitkom od 30 pipova. Bez stop lossa, cijena može pasti neograničeno, a trejder će se možda “nadati” da će se okrenuti, ne zatvori poziciju i izgubi cijeli račun. Postavljanje stop lossa je obavezno, ne opciono. Kako ga pravilno postaviti prema volatilnosti i veličini računa obrađuje vodič postavljanje stop lossa.
Take profit (Take Profit Order)
Take profit je nalog koji automatski zatvara poziciju kada cijena dosegne zadani nivo zarade. Dopunjava stop loss i zajedno s njim čini osnovu planiranog trejda.
Trejder koji postavi i stop loss i take profit pri otvaranju pozicije ne mora pratiti platformu u svakom trenutku. Platforma će automatski zatvoriti trejd na planiranom gubitku ili dobitku. Ova disciplina sprečava emotivne odluke u oba smjera: ni prevremeno zatvaranje dobitne pozicije zbog straha ni predugo držanje gubitničke pozicije zbog nade.
Trailing stop – pomični stop
Trailing stop je stop loss koji se automatski pomiče za cijenom kada ona ide u tvoju korist, ali ostaje na svom nivou ako cijena krene u suprotnom smjeru. Cilj je zaključati dobit dok se pozicija razvija.
Primjer: otvoriš long EUR/USD po 1,0850 s trailing stopom od 20 pipova. Stop je na 1,0830. Cijena raste na 1,0900 – stop se pomiče na 1,0880. Cijena nastavlja na 1,0950 – stop je sada 1,0930. Ako se cijena vrati na 1,0930, pozicija se automatski zatvara s dobitkom od 80 pipova, umjesto da trejder sjedi i prati kada ručno premjestiti stop.
Unrealised P/L – nerealizovani dobitak ili gubitak
Nerealizovani profit ili gubitak, poznat i kao floating P/L, je vrijednost trenutno otvorenih pozicija izražena u valuti računa. Stalno se mijenja sa svakim pomicanjem tržišta i postaje “stvaran” tek kad zatvoriš poziciju.
Trejder koji ima otvorenu long poziciju s nerealizovanim dobitkom od 200 dolara nije zaradio 200 dolara dok ne zatvori poziciju. Tržište se može okrenuti i dobit ispariti. Razumijevanje razlike između nerealizovanog i realizovanog P/L važno je za praćenje zdravlja računa i za psihologiju tradinga.
Zatvorena pozicija (Closed Position)
Zatvorena pozicija je trejd koji je izvršen i finaliziran. Profit ili gubitak je realizovan i dodan je ili oduzet od balanca. Kad zatvoriš long EUR/USD, automatski izlaziš prodajom eura i kupnjom dolara u istom iznosu.
Pozicija se može zatvoriti trejderovim nalogom, automatski kroz stop loss ili take profit nalog, ili prisilno kroz stop out. Samo zatvorena pozicija daje konačnu sliku rezultata – sve dok je otvorena, ishod je neizvjestan.
Tehnička analiza i grafički alati
Tehnička analiza pokušava predvidjeti buduće kretanje cijene na osnovu historijskih podataka o cijeni i volumenu. Ova grupa pokriva alate, obrasce i indikatore koje trejderi koriste pri analizi grafikona.
ATR – prosječni istiniti raspon (Average True Range)
ATR je tehnički indikator koji mjeri prosječnu veličinu cjenovnih pomaka u zadanom broju perioda, bez obzira na smjer kretanja. Razvio ga je Welles Wilder 1978. i od tada je jedan od najpouzdanijih indikatora volatilnosti.
Trejderi koriste ATR za postavljanje stop lossova koji su usklađeni s trenutnom volatilnošću tržišta. Ako je ATR za EUR/USD na dnevnom grafikonu 80 pipova, stop loss manji od toga će biti često aktiviran normalnim tržišnim kretanjem. Pravilo 1,5x ATR kao stop loss daje poziciji prostora za “disanje” bez preranog zatvaranja.
Bearish i bullish signal
Bullish signal je tehnički ili fundamentalni pokazatelj koji sugerira rast cijena. Bearish signal sugerira pad. Ovi termini se koriste uz svaki instrument, strategiju i vijest koja utiče na tržište.
Bullish engulfing candlestick obrazac, proboj razine otpora prema gore ili objava snažnih ekonomskih podataka za određenu valutu su primjeri bullish signala. Inverted hammer na vrhu trenda, proboj podrške prema dolje ili slabi GDP podaci su bearish signali.
Bollinger Bands (Bollingerove trake)
Bollinger Bands su tehnički indikator koji se sastoji od tri linije: srednje linije koja je pomični prosjek i dvije vanjske trake koje su postavljene na određen broj standardnih devijacija iznad i ispod srednje linije. Razvio ih je John Bollinger 1980-ih.
Kad cijena dodirne gornju traku, tržište je potencijalno precijenjeno i možebitno dolazi do korekcije. Kad dodirne donju traku, tržište može biti podcijenano. Kad se trake sužavaju, dolazi period niske volatilnosti koji često prethodi snažnom pokretu. Bollinger Bands su posebno korisne za identifikaciju perioda mirnog tržišta koji prethode probojima.
Candlestick grafikon (Japanska svjećica)
Candlestick grafikon prikazuje četiri podatka za svaki period: cijenu otvaranja, zatvaranja, maksimum i minimum. Tijelo svjećice je razlika između otvaranja i zatvaranja. Dugačak zeleni (ili bijeli) body znači da je cijena zatvorila znatno više od otvaranja – bullish period. Dugačak crveni (ili crni) body znači suprotno.
Japanske svjećice su razvijene u Japanu u 18. st. za praćenje cijena riže i uveo ih je na zapad Steve Nison 1991. Danas su standardni prikaz na gotovo svim trading platformama. Postoje deseci candlestick obrazaca poput Doji, Hammer, Engulfing i Shooting Star koji sugeriraju potencijalne obrate ili nastavke trenda.
Fibonacci retracement
Fibonacci retracement je alat koji se koristi za identifikaciju potencijalnih razina podrške i otpora na osnovu Fibonaccijevih omjera: 23,6%, 38,2%, 50%, 61,8% i 78,6%. Nakon snažnog trenda, cijene često “retrace”, tj. vraćaju se na jedan od ovih omjera prije nastavka primarnog smjera.
Primjer: EUR/USD raste sa 1,0600 na 1,1000. Trejder crta Fibonacci od dna do vrha i dobiva razine: 1,0905 (23,6%), 1,0847 (38,2%), 1,0800 (50%), 1,0753 (61,8%). Svaka od ovih razina je potencijalna zona odbijanja i mogući ulazni nivo za long poziciju u smjeru originalnog trenda. Fibonacci je alat koji ne garantuje ništa, ali nudi strukturiran okvir za traženje ulaznih tačaka.
Indikatori (Technical Indicators)
Tehnički indikatori su matematičke formule primijenjene na historijske podatke o cijeni i volumenu koje generišu vizualne signale na grafikonu. Dijele se na trend indikatore (prate smjer) i oscilatore (mjere momentum i prenapućenost).
Najpopularniji indikatori su Moving Average (pomični prosjek), MACD (Moving Average Convergence Divergence), RSI (Relative Strength Index), Bollinger Bands, Stochastic oscilator i ATR. Nijedan indikator nije sam po sebi dovoljan signal za ulazak u trejd. Profesionalni trejderi koriste nekoliko indikatora koji se međusobno potvrđuju, ali paze da ne padnu u grešku “paralise od analize”.
Moving average – pomični prosjek
Moving average, ili pomični prosjek, je indikator koji izglađuje kretanje cijene računajući prosjek zadanog broja perioda. Jednostavni pomični prosjek (SMA) tretira sve periode jednako, dok eksponencijalni (EMA) daje veći značaj novijim cijenama.
Najčešće korištene vrijednosti su MA20, MA50, MA100 i MA200. Kad cijena prijeđe iznad MA200, to je dugoročni bullish signal. Kad kratkoročni MA20 prijeđe iznad dugoročnog MA50, to je “zlatni križ” – bullish signal. Suprotno je “mrtvački križ” – bearish signal. Pomični prosjeci su kasnjeći indikatori – potvrđuju trendove koji su već u toku, ne predviđaju promjene.
Oscilator (Oscillator)
Oscilatori su tehnički indikatori koji osciliraju između zadanih granica (obično 0-100 ili -100 do 100) i mjere brzinu ili snagu cjenovnog kretanja. Koriste se za otkrivanje prenapućenosti kupnje (overbought) ili prodaje (oversold).
RSI (Relative Strength Index) je najpoznatiji oscilator. Vrijednost iznad 70 sugerira overbought stanje, ispod 30 oversold. MACD je hibrid trenda i oscilatora koji mjeri razliku između dva pomična prosjeka. Stochastic oscilator poredi trenutnu cijenu s rasponom cijena u zadanom periodu. Oscilatori su korisniji na bočnim (ranging) tržištima, dok na snažnim trendovima daju lažne signale.
Otpor (Resistance)
Razina otpora je cjenovna zona na kojoj je historijski pritisak prodavača bio dovoljno jak da zaustavi ili preokrene rast cijena. Cijena se odbija od razine otpora jer trejderi koji su kupili na toj razini u prošlosti i “zaglavili” prodaju čim se cijena vrati, a novi kratki trejderi otvaraju short pozicije.
Kad cijena probije razinu otpora s volumenom, ta razina postaje nova podrška. Ovaj princip naziva se “promjena polariteta” i jedan je od temeljnih koncepata tehničke analize. Horizontalne razine otpora su najjasnije, ali postoje i dinamični otpori u obliku pomičnih prosjeka ili trend linija.
Podrška (Support)
Razina podrške je cjenovna zona na kojoj je historijski pritisak kupaca bio dovoljno jak da zaustavi ili preokrene pad cijene. Kupci intervenišu jer smatraju da je cijena dovoljno niska i atraktivna za kupnju.
Jaka razina podrške je ona koja je više puta zaustavila pad cijene. Što se cijena više puta odbila od iste razine, to je ta razina “jača” i privlači veći broj trejdera. Proboj podrške prema dolje signal je slabosti i potencijalnog daljeg pada.
Price action
Price action je metoda analize i tradinga bazirana isključivo na kretanju cijene, bez upotrebe indikatora. Trejder koji koristi price action čita candlestick obrasce, razine podrške i otpora, trend i strukturu tržišta direktno s grafikona.
Zagovornici price actiona tvrde da indikatori prikazuju isto što i sirova cijena, samo s kašnjenjem. Čitanje sirovog grafikona brže je i čistije. Price action traderi poput Ala Brooksa ili Nicka Radicea razvili su detaljne sisteme bazirane na ovom pristupu. Čist grafikon s razinama podrške i otpora je temelj ovog stila.
Trend
Trend je opći smjer kretanja cijene u određenom vremenskom okviru. Uzlazni trend (uptrend) karakteriziraju viši vrhovi i viša dna. Silazni trend (downtrend) karakteriziraju niži vrhovi i niža dna. Bočno kretanje (sideways/ranging) znači da cijena oscilira između podrške i otpora bez jasnog smjera.
Stara trejderska fraza “trend is your friend” sugerira da je lakše zarađivati trgujući u smjeru primarnog trenda nego pokušavati hvatati obrate. Trend na dnevnom grafikonu je relevantniji od trenda na petominutnom za dugoročne strategije. Trejder koji analizira više vremenskih okvira (multi-timeframe analiza) dobiva jasniju sliku.
Trend linija (Trend Line)
Trend linija je ravna linija koja spaja seriju viših dna u uzlaznom trendu ili seriju nižih vrhova u silaznom trendu. Koristi se za vizualizaciju smjera i snage trenda, kao i za identifikaciju potencijalnih tačaka otpora ili podrške.
Trend linija postaje validna kad cijena potvrdi njenu razinu barem tri puta. Proboj trend linije uz povećan volumen signal je potencijalnog kraja trenda ili jače korekcije. Trend linije su subjektivni alat jer različiti trejderi mogu crtati drugačije linije na istom grafikonu.
Whipsaw – lažni proboj
Whipsaw je situacija u kojoj cijena kratko probije razinu podrške ili otpora, aktivira naloge postavljene na toj razini, pa se odmah vrati u prethodni raspon. Trejderi koji su ušli na proboj bivaju “izbačeni” s gubitkom.
Whipsaw je naročito čest oko objava ekonomskih vijesti, pred vikend i u periodu niske likvidnosti. Zaštita od whipsawa uključuje čekanje zatvaranja cijene iznad/ispod razine (confirmaciona svjećica) umjesto ulaska u trenutku proboja te postavljanje stop lossa izvan zone proboja.
Fundamentalna analiza i makroekonomija
Fundamentalna analiza traži uzroke kretanja valuta u ekonomskim podacima, politikama centralnih banaka i globalnim događajima. Ova grupa objašnjava ključne pojmove kojima trejderi prate makroekonomsku sliku.
BDP – bruto domaći proizvod (GDP)
BDP mjeri ukupnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj ekonomiji u određenom periodu. Rast BDP-a signal je zdravlja ekonomije, što obično jača valutu te države jer privlači strana ulaganja.
Kvartalni BDP podaci objavljuju se prema unaprijed poznatom rasporedu i tržište reaguje snažno na iznenađenja – kad je stvarni broj znatno viši ili niži od procjene. Usporavanje BDP-a u SAD-u, uz istovremeni rast u EU, može biti bullish signal za EUR/USD.
Carry trade
Carry trade je strategija u kojoj trejder uzajmljuje valutu s niskom kamatnom stopom, pretvara je u valutu s visokom kamatnom stopom i zarađuje na razlici. Klasičan primjer je prodaja japanskog jena (niska kamata) i kupnja australskog dolara ili novozelandskog dolara (viša kamata).
Carry trade donosi prihod od swapa svaki dan dok je pozicija otvorena. Rizik je neočekivana promjena kamatnih stopa ili nagla aprecijacija posuđene valute. U periodu financijskih kriza, carry trade se obično masovno likvidira jer investitori bježe u sigurne valute, što uzrokuje nagle pomake.
CPI – indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index)
CPI je najpraćeniji pokazatelj inflacije. Mjeri promjenu cijena korpe dobara i usluga koje prosječan potrošač kupuje. Objavlja se mjesečno u svim glavnim ekonomijama i direktno utiče na odluke centralnih banaka o kamatnim stopama.
Visok CPI znači visoku inflaciju što obično tjera centralnu banku da podigne kamatne stope kako bi “ohladila” ekonomiju. Viša kamatna stopa privlači strani kapital i jača valutu. Stoga, objava višeg CPI od očekivanja obično jača lokalnu valutu. Niži CPI od očekivanja slabi je.
Ekonomski kalendar (Economic Calendar)
Ekonomski kalendar je raspored objava ekonomskih podataka, centralnobankarskih odluka i drugih tržišno relevantnih događaja s navedenim datumom, vremenom, prethodnom vrijednošću i tržišnom prognozom. Svaki ozbiljan trejder prati ekonomski kalendar svakodnevno.
Najvažniji događaji u kalendarima su NFP (Non-Farm Payrolls), CPI, odluke kamatnih stopa Fed-a, ECB-a, Banke Japana i Banke Engleske, BDP podaci i podaci o zaposlenosti. Trejderi koji trguju oko vijesti moraju biti svjesni da se spreadovi šire neposredno prije i nakon objave, a slippage je moguć.
FOMC – Federalni komitet za otvoreno tržište
FOMC je tijelo unutar Američke federalne rezerve (Fed) koje odlučuje o kamatnim stopama i monetarnoj politici SAD-a. Sastaje se osam puta godišnje i svaka odluka je tržišni događaj prvog reda.
Pored odluke o kamati, tržište pažljivo čita svaki detalj FOMC priopćenja: ton, jezik, projekcije. “Hawkish” FOMC (sklon podizanju stopa) jača dolar. “Dovish” FOMC (sklon smanjivanju stopa ili zadržavanju) slabi dolar. Fed Chair konferencija za novinare koja slijedi odluku često uzrokuje veće pomake od same objave kamate.
Geopolitički rizik (Geopolitical Risk)
Geopolitički rizik je prijetnja po financijska tržišta koja dolazi iz političkih događaja, ratnih sukoba, sankcija, izbora ili diplomatskih napetosti. Valute su osjetljive na geopolitiku jer utiče na investicijsku klimu i ekonomsku stabilnost.
U kriznim vremenima, investitori bježe u “sigurne pristaništa” (safe haven). Švicarski franak, američki dolar i japanski jen tradicionalno jačaju u periodima globalne neizvjesnosti jer se smatraju stabilnim valutama. Valute malih, izvozno ovisnih ekonomija u takvim periodima obično slabe.
Hawkish i Dovish politika centralnih banaka
Hawkish stav centralne banke znači sklonost podizanju kamatnih stopa i restriktivnijoj monetarnoj politici, uglavnom s ciljem suzbijanja inflacije. Dovish stav znači sklonost smanjivanju stopa ili popuštanju monetarne politike kako bi se stimulisao ekonomski rast.
Ovi termini dolaze od ptičjeg simbolizma: jastreb je agresivan, golub blag. Centralna banka koja govori “vidjeti ćemo kad ćemo podizati stope” je dovish. Ona koja govori “inflatorne pritiske moramo agresivno suzbiti višim stopama” je hawkish. Tržište često anticipira ove stavove tjednima unaprijed kroz analizu izjava centralnih bankara, pa se kurs može kretati i bez formalne odluke o kamati.
Inflacija i devizni kurs
Inflacija je opći rast cijena dobara i usluga u ekonomiji tokom vremena. Visoka inflacija smanjuje kupovnu moć valute. Centralna banka reaguje na inflaciju podizanjem kamatnih stopa, što jača valutu privlačenjem stranog kapitala.
Teorija pariteta kupovne moći (Purchasing Power Parity) kaže da bi dvije iste valute trebale biti na istom nivou kada bi inflacija bila ista. U praksi, razlike u inflaciji između dvije ekonomije direktno utiču na dugoročno kretanje kursa. Valuta s višom inflacijom od partnerske ekonomije dugoročno depreciuje jer njena kupovna moć pada brže.
Kamatna stopa (Interest Rate)
Kamatna stopa je možda najmoćniji pojedinačni pokretač forex tržišta. Kada centralna banka podigne kamatu, domicilni obveznici postaju atraktivniji za strane investitore jer donose veći prinos. Povećana potražnja za lokalnom valutom jača njen kurs.
Razlika u kamatnim stopama između dvije ekonomije (interest rate differential) određuje smjer carry tradea i utiče na swap koji se naplaćuje na overnight pozicijama. Fed drži kamatu za SAD, ECB za euro zonu, BoE za Veliku Britaniju, BoJ za Japan. Svaka od ovih odluka je kalendarski događaj koji pomjera tržišta.
NFP – Non-Farm Payrolls
NFP, ili izvještaj o zaposlenosti van poljoprivrednog sektora, objavljuje se prvog petka svakog mjeseca za prethodni mjesec. Broji koliko novih radnih mjesta je stvoreno u Americi izvan poljoprivrede. To je jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja za američki dolar i cijelo forex tržište.
Dobri NFP podaci (više novih radnih mjesta od prognoze) jačaju dolar jer sugeriraju zdravu ekonomiju. Loši podaci ga slabe. U minutama prije i neposredno nakon objave NFP-a, spreadovi na USD parovima se dramatično šire, a volatilnost skoči. Iskusni trejderi ili izbjegavaju trgovanje u tom periodu ili imaju posebne strategije za trading oko vijesti.
Quantitative Easing – kvantitativno popuštanje (QE)
Quantitative Easing (QE) je nekonvencionalna monetarna politika u kojoj centralna banka kupuje finansijske imovine (obično državne obveznice) s ciljem ubrizgavanja novca u ekonomiju i smanjenja dugoročnih kamatnih stopa. Koristi se kad standardno spuštanje kamatnih stopa nije dovoljno.
QE generalno slabi valutu jer povećava ponudu novca. Fed je koristio QE u velikim razmjerima nakon financijske krize 2008, ECB od 2015. Suprotno od QE je Quantitative Tightening (QT), gdje centralna banka prodaje imovinu i skuplja novac iz opticaja, što jača valutu.
Trgovinski bilans (Trade Balance)
Trgovinski bilans je razlika između izvoza i uvoza neke države. Suficit nastaje kad je izvoz veći od uvoza, što je općenito pozitivno za valutu jer strani kupci moraju kupovati domaću valutu za plaćanje izvoza. Deficit nastaje kad je uvoz veći, što slabi valutu.
SAD ima hroničan deficit trgovinskog bilansa, što je jedan od strukturnih razloga pritiska na dolar dugoročno. Japan i Njemačka imaju suficite što jača jen i euro strukturno. Trejderi koji prate fundamentalnu analizu uzimaju ove podatke u obzir za dugoročne pozicije.
Platforme, brokeri i regulacija
Ova grupa pokriva tehničke i regulatorne pojmove vezane za infrastrukturu kroz koju retail trejderi pristupaju forex tržištu.
Back-testing
Back-testing je proces testiranja trading strategije na historijskim podacima o cijenama kako bi se procijenila njena potencijalna učinkovitost. Trejder primijeni pravila strategije na prošle podatke i analizira rezultate: profitabilnost, drawdown, win rate i risk/reward omjer.
Back-testing nije garancija budućih rezultata jer tržišni uvjeti se mijenjaju. Međutim, strategija koja pokazuje konzistentne gubitke na historijskim podacima gotovo sigurno nije vrijedna testiranja na pravom novcu. Platforme poput MetaTradea nude alat Strategy Tester koji automatizuje back-testing za Expert Advisore.
ECN broker (Electronic Communication Network)
ECN broker je posrednik koji elektronski prosljeđuje naloge direktno na međubankarsko tržište ili mrežu likvidnih provajdera bez intervencije brokera. Trejder trguje sa stvarnim tržišnim cijenama, a broker zaračunava fiksnu proviziju po lotu.
Prednosti ECN-a su manji slippage, niži spreadovi (koji mogu biti i ispod jednog pipa na EUR/USD), i transparentnost jer broker nema poticaj da trguje protiv klijenta. Mana je fiksna provizija koja može biti skuplja za male pozicije. ECN je standard za profesionalne i iskusnije trejdere.
Expert Advisor – automatski trading (EA)
Expert Advisor (EA) je program napisan za MetaTrader platformu koji automatski analizira tržište i izvršava trejdove prema unaprijed programiranim pravilima, bez potrebe za trejderovim ručnim uplitanjem. Naziva se i “trading robot” ili “forex robot”.
EA može raditi 24 sata bez odmora i bez emocija, što je prednost. Međutim, tržišni uvjeti se mijenjaju i strategija koja je radila u prošlosti ne mora raditi u budućnosti. Kupovina gotovih EA-a s internetskih tržišta nosi veliki rizik jer su mnogi optimizovani samo za historijske podatke i ne funkcionišu u live uvjetima.
Forex broker
Forex broker je kompanija ili institucija koja retail trejderima pruža pristup forex tržištu, trading platformu, alate i infrastrukturu za izvršenje naloga. Bez brokera, individualni trejder nema pristup međubankarskom tržištu.
Brokeri se razlikuju po tipu (market maker, ECN, STP), regulaciji, spreadu, komisionu, dostupnim instrumentima i kvaliteti korisničke podrške. Odabir pouzdanog, regulisanog brokera je prvi i najvažniji korak u forex tradingu. Neregulisani brokeri su najveći izvor prevara u retail forex sektoru. Pregled provjerenih brokera dostupnih za korisnike iz regije nalazi se na stranici najbolji forex brokeri u Bosni i Hercegovini.
Funded account (Financirani račun)
Funded account je trading račun koji osigurava prop trading firma, a ne sam trejder. Firma daje kapital trejderu koji je prošao evaluacijski proces (challenge), a dobit se dijeli prema dogovorenom omjeru, tipično 70-90% u korist trejdera.
Popularnost funded account modela eksplodirala je kroz firme poput FTMO, MyForexFunds i sličnih. Privlačan je jer trejder riskira isključivo vlastiti novac u fazi challengea, a potom trguje s tuđim kapitalom. Kritike uključuju to da challenge pravila znaju biti stroga i da mnogi trejderi kupuju challenge više puta.
Market maker broker
Market maker je broker koji sam kreira tržište i staje na drugu stranu trejderove pozicije. Kad kupiš EUR/USD od market makera, on ti prodaje – ni jedan drugi vanjski učesnik nije direktno umiješan.
Market makeri zarađuju na spreadu i na pozicijama klijenata koje idu na gubitak, što teoretski stvara sukob interesa. Regulisani market makeri imaju obavezu hedžiranja klijentskih pozicija na međubankarskom tržištu, što smanjuje ali ne eliminira ovaj sukob. Za male račune i početnike, market maker može biti prihvatljiv izbor zbog nižih minimalnih depozita i fiksnih spreadova.
MetaTrader 4 i MetaTrader 5 (MT4/MT5)
MetaTrader 4 (MT4) je najpopularnija forex trading platforma na svijetu, razvijena od strane MetaQuotes Software Corp 2005. Nudi grafičke alate, indikatore, mogućnost pisanja EA-a u MQL4 programskom jeziku i pristup tržištu putem brokera koji je koriste.
MetaTrader 5 (MT5) je novija verzija s više vremenskih okvira, više tipova naloga, ugrađenim ekonomskim kalendarom i boljim backtesting alatom. Unatoč modernijim funkcijama, MT4 i dalje dominira zbog veće ponude EA-a i indikatora koji su pisani za tu platformu. Oba su dostupna kao desktop, web i mobilna verzija. XTB nudi vlastitu xStation platformu kao alternativu MetaTradeu, a detaljnu usporedbu funkcionalnosti nudi XTB recenzija.
Prop trading (Proprietary Trading)
Prop trading je trgovanje s kapitalom firme, a ne s vlastitim novcem. Prop trading firme angažuju trejdere kojima daju kapital, a dobit dijele. U retail kontekstu, prop trading firme poput FTMO, E8 Markets i drugih nude evaluacijski proces (challenge) nakon kojeg trejder dobiva funded account.
Razlika od klasičnog fundiranog računa je u tome što prop firma ne mora biti broker, ona samo daje kapital. Trejder obično mora zadovoljiti uvjete kao što su maksimalni dnevni gubitak, maksimalni ukupni gubitak i minimalni profit cilj tokom challengea. Prop trading je postala popularna alternativa za trejdere koji imaju strategiju ali ne i dovoljan vlastiti kapital.
Regulacija brokera
Regulacija brokera je nadzor koji provode državne institucije kako bi osigurale da broker posluje pošteno, drži klijentska sredstva odvojeno od poslovnih, i ispunjava kapitalne zahtjeve. Regulisani broker mora slijediti stroga pravila o transparentnosti i zaštiti klijenata.
Ključne regulatorne institucije za retail forex su FCA (Velika Britanija), CySEC (Kipar i EU), BaFin (Njemačka) i ASIC (Australija). Provjera regulatornog statusa brokera traje dvije minute: odeš na web stranicu regulatora i upišeš naziv brokera u registar. Neregulisani brokeri su uvjerljivo najveći izvor prevara u retail forex sektoru. Bez regulacije, u slučaju problema nemaš pravnu zaštitu ni tijelo kome se možeš obratiti.
Scalping
Scalping je stil tradinga u kojemu se otvaraju i zatvaraju pozicije unutar sekundi do nekoliko minuta, s ciljem zarađivanja malih količina pipova na velikom broju trejdova. Scalper može napraviti desetine ili stotine trejdova dnevno.
Scalping zahtijeva brokera s najnižim spreadom i najbrzijim izvršenjem jer je profitna marža po trejdu minimalna. Nije prihvatljiv kod svih brokera, posebno market makera koji to mogu zabraniti u uvjetima ugovora. Psihički je naporan jer zahtijeva iznimnu koncentraciju i brze odluke satima bez pauze.
Segregacija klijentskih sredstava
Segregacija klijentskih sredstava je regulatorni zahtjev prema kojemu broker mora držati novac klijenata odvojeno od vlastitih poslovnih sredstava, na zasebnom bankovnom računu. U slučaju bankrota brokera, klijentska sredstva ne mogu biti iskorištena za podmirenje dugova firme.
Ovo je jedna od najvažnijih zaštitnih mjera za trejdera. Regulisani brokeri pod FCA, CySEC i BaFin moraju ovo poštovati. Neregulisani brokeri nemaju ovu obavezu i u slučaju propasti, klijentski novac može biti izgubljen zajedno s firmom. Uvijek provjeri da li broker prakticira segregaciju sredstava.
STP broker (Straight Through Processing)
STP broker je posrednik koji prosljeđuje naloge direktno ka likvidnim provajderima bez intervencije, ali za razliku od ECN-a, ne nužno na otvorenu mrežu nego ka unaprijed odabranom skupu provajdera. STP broker ne zauzima drugu stranu trejderove pozicije.
STP je hibrid između ECN i market makera. Nema fiksne provizije već zarađuje na spreadu koji dodaje na međubankarski spread. Transparentniji je od market makera ali manje “čist” od punog ECN-a. Mnogi brokeri koji se reklamiraju kao ECN zapravo su STP.
Česta pitanja o forex terminima
Koji forex termin je najvažniji za razumjeti na početku
Ako biraš jedan jedini termin od kojeg sve počinje, to je valutni par. Bez razumijevanja da se na forexu uvijek trguje u parovima, da postoji bazna i kvotna valuta i da cijena para prikazuje odnos dviju ekonomija, ništa drugo nema smisla. Odmah uz to dolazi razumijevanje pipa i spreada jer bez tih dvaju pojmova ne možeš izračunati ni dobit ni trošak.
Koja je razlika između pipa i pipettea
Pip je standardna jedinica promjene kursa, četvrto decimalno mjesto za većinu parova (0,0001). Pipette je desetina pipa, peto decimalno mjesto (0,00001). Moderne platforme prikazuju pet decimalnih mjesta jer je preciznost važna pri obračunu spreada i provizije. Za svakodnevni izračun profita i gubitka koriste se pipovi, pipette su relevantniji samo pri poredjenju spreadova između brokera.
Zašto broker naplaćuje spread umjesto fiksne naknade
Spread je za brokera jednostavniji model naplate jer se automatski naplaćuje pri svakom otvaranju pozicije bez posebnih obračuna. Market makeri koriste spread kao primarni izvor prihoda. ECN brokeri naplaćuju niži spread ali dodaju fiksnu proviziju po lotu. Koji model je jeftiniji ovisi o stilu tradinga: za scalping je ECN s niskim spredom bolji, za dugotrajne pozicije market maker s fiksnim spreadom može biti prihvatljiviji.
Šta je razlika između stop loss i stop limit naloga
Stop loss je nalog koji se aktivira kad cijena dostigne zadani nivo i zatim se izvršava kao market nalog, dakle po najboljoj dostupnoj cijeni. Stop limit se aktivira na zadanom nivou ali se izvršava samo po zadanoj cijeni ili boljoj. U uvjetima brzih tržišnih pomaka, stop limit može ostati neizvršen ako cijena “preskoci” zadanu razinu, ostavljajući trejdera s otvorenom gubitničkom pozicijom. Zbog toga se čisti stop loss smatra sigurnijim za zaustavljanje gubitaka.
Može li se leverage koristiti bez razumijevanja marže
Ne, i to je jedna od najopasnijih kombinacija u retail tradingu. Leverage i marža su dvije strane iste medalje: leverage određuje koliko veliku poziciju kontrolišeš s određenim kapitalom, a marža je iznos koji broker blokira za tu poziciju. Bez razumijevanja marže, trejder ne zna koliko pozicija može istovremeno imati otvorenih, kada mu prijeti margin call i zašto se pozicije automatski zatvaraju u lošem trenutku. Oba pojma moraju biti razumljena zajedno, nikad odvojeno.
