Bid, Ask i spread u forexu: šta su i zašto su važni

Svaki put kada otvoriš trade na forexu, on odmah počinje negativno. Ne zato što si pogriješio, nego zato što postoje dvije cijene: cijena po kojoj možeš kupiti i cijena po kojoj možeš prodati. Razlika između te dvije cijene zove se spread i to je trošak svakog trade-a, vidio ili ne vidio proviziju na svom računu. Razumijevanje bid cijene, ask cijene i spreada nije opcija za ozbiljnog tradera, to je osnova bez koje ne možeš procijeniti ni koji broker je jeftiniji ni koliko te svaki trade stvarno košta.

Šta je bid cijena i šta je ask cijena

Svaki valutni par na forex tržištu ima uvijek dvije cijene prikazane istovremeno. Jedna je bid cijena, a druga je ask cijena. Nisu iste i nikad nisu iste. Između njih uvijek postoji razlika, i ta razlika ide brokeru.

Bid cijena je cijena po kojoj možeš prodati valutni par. To je cijena koju je tržište (broker ili market maker) spreman platiti za ono što prodaješ. Uvijek je niža od ask cijene.

Ask cijena je cijena po kojoj možeš kupiti valutni par. To je cijena po kojoj ti tržište nudi valutu. Uvijek je viša od bid cijene.

Konkretan primjer: EUR/USD se kotira kao 1.10000 / 1.10020. Broj s lijeve strane (1.10000) je bid cijena. Broj s desne strane (1.10020) je ask cijena. Ako hoćeš kupiti EUR/USD, plaćaš 1.10020. Ako hoćeš prodati EUR/USD, dobijaš 1.10000. Razlika je 0.00020, što je 2 pipa.

Dobra analogija je menjačnica. Kada ideš u banku ili menjačnicu da kupuješ eure za marke, banka ti prodaje eure po višoj cijeni nego što bi ih od tebe otkupila. Ta razlika nije slučajna, to je zarada banke. Isti princip vrijedi na forex tržištu, samo što se sve dešava u djeliću sekunde i na mnogo većim iznosima.

Na platformi MetaTrader 4 i MetaTrader 5, bid i ask cijene su prikazane u prozoru Market Watch pored naziva svakog valutnog para. Kada klikneš na par i otvorene dealing ticket, vidjet ćeš “Sell” gumb s bid cijenom i “Buy” gumb s ask cijenom. Grafikon sam po sebi tipično prikazuje bid cijenu, pa ako ne aktiviraš prikaz ask linije u postavkama, ne vidiš punu sliku cijena po kojima stvarno trgujete.

Za razumijevanje kako se valutni parovi formiraju i šta koja strana para znači, pogledaj tekst forex valutni parovi.

Šta je forex spread

Spread je razlika između ask i bid cijene valutnog para. U primjeru iznad, EUR/USD 1.10000 / 1.10020, spread je 0.00020, odnosno 2 pipa. Spread je trošak koji plaćaš brokeru za svaki trade, bez obzira na to piše li na računu “bez provizije” ili ne.

Ovdje je važno razumjeti jednu stvar koja zbuni mnoge početnike: broker koji kaže da ne naplaćuje proviziju zapravo naplaćuje spread umjesto provizije. “Bez provizije” ne znači bez troška. Znači da je trošak ugrađen u razliku između bid i ask cijene. Broker koji naplaćuje i spread i proviziju je skuplji, ali barem je transparentniji u prikazivanju troška.

Spread je trošak round-trip trade-a, ali se naplaćuje pri otvaranju pozicije. Kada otvaraš long poziciju (kupuješ), ulazak je po ask cijeni, a izlazak po bid cijeni. Razlika između tih dviju cijena, spread, je trošak koji snosi svaki trade od prvog trena. Zato trade odmah počinje s minusom jednakim vrijednosti spreada, i da bi bio profitabilan, cijena mora pomaknuti barem koliko iznosi spread, plus željeni profit.

Spread se mjeri u pipovima. Za većinu valutnih parova, pip je promjena na četvrtom decimalnom mjestu (0.0001). Za parove s japanskim jenom, pip je promjena na drugom decimalnom mjestu (0.01). Ako tek počinješ s forexom i trebaš razumjeti osnove tržišta prije nego što uđeš u detalje troškova, pogledaj tekst šta je forex.

Kako izračunati spread i koliko te košta svaki trade

Izračun spreada je jednostavan, ali razumijevanje koliko te taj spread košta u novcu zahtijeva još jedan korak.

Formula za izračun spreada

Formula je: spread = ask cijena minus bid cijena.

Primjer za EUR/USD: ask je 1.10020, bid je 1.10000. Spread = 1.10020 minus 1.10000 = 0.00020. Budući da je pip na EUR/USD četvrta decimala (0.0001), spread od 0.00020 jednak je 2 pipa.

Poseban slučaj je USD/JPY i svi parovi s japanskim jenom gdje je pip na drugom decimalnom mjestu. Ako je ask 120.04 i bid 120.00, razlika je 0.04, što je 4 pipa jer je pip kod JPY parova 0.01, a ne 0.0001. Ovo zbuni mnoge koji prvi put gledaju JPY kotacije i pomisle da su spreadovi enormni.

Spread se može izraziti i kao postotak ask cijene. Formula je: (ask minus bid) podijeljeno s ask cijenom, pomnoženo sa 100. Za EUR/USD s ask 1.10020 i bid 1.10000: (1.10020 minus 1.10000) / 1.10020 × 100 = 0.018%. Ovo je korisno pri usporedbi troška spreada između parova s potpuno različitim kotacijama, jer 2 pipa na EUR/USD i 2 pipa na nekom egzotičnom paru ne znače isti relativni trošak.

Koliko spread košta u eurima po lotu

Sam pip nema fiksnu vrijednost u eurima jer ovisi o veličini pozicije (lotu) i o tome koji par traduješ. Za EUR/USD, vrijednost jednog pipa po veličini lota izgleda ovako:

Trošak spreada raste proporcionalno s veličinom pozicije. Scalper koji trguje standardnim lotom s prosječnim spreadom od 1 pip plaća 10 USD spreada po otvorenom tradu. Ako napravi 20 tradova po danu, to je 200 USD dnevnog troška samo od spreada. Na godišnjoj razini, uz 250 trading dana, taj isti trader plati 50.000 USD samo u spreadu. Ovaj broj obično promijeni pogled na odabir brokera i veličine lota.

Za kompletan pregled šta su pips, lotovi i kako se računa vrijednost pozicije, pogledaj tekst pips, lotovi i leverage.

Tipovi spreada u forex tradingu

Postoje tri tipa spreada s kojima ćeš se sresti kod brokera. Svaki ima drugačiji model naplate i odgovara drugačijem stilu tradinga.

Fiksni spread: prednosti i nedostaci

Fiksni spread ostaje isti bez obzira na tržišne uvjete. Ako je broker postavio fiksni spread na EUR/USD od 2 pipa, on će biti 2 pipa i u mirnom tjednom tržištu i u trenucima kada izlazi NFP izvještaj. Ovaj tip spreada nude uglavnom market maker brokeri ili brokeri s dealing desk modelom koji sami postavljaju cijene i uzimaju drugu stranu tvojih tradova.

Prednosti fiksnog spreada su jasne: trošak je predvidiv, možeš ga unaprijed ukalkulirati u svoju strategiju i nema iznenađenja. Za početnike koji još grade razumijevanje tržišta, ova predvidivost ima vrijednost.

Nedostaci su jednako jasni. U trenucima visoke volatilnosti, market maker broker ne može pratiti nagle pomake pa ti šalje requote, novu ponudu cijena umjesto izvršenja po cijeni koju si vidio. To može biti frustrirajuće, posebno za scalpere koji trebaju brzo izvršenje. Drugi nedostatak je što uvijek plaćaš isti spread čak i kad je tržište iznimno likvidno i kad bi varijabilni spread bio znatno jeftiniji.

Varijabilni spread: prednosti i nedostaci

Varijabilni spread (ili floating spread) mijenja se ovisno o tržišnim uvjetima. Nude ga non-dealing desk brokeri, ECN brokeri i STP brokeri koji prosljeđuju cijene od više likvidnosnih pružatelja i prikazuju ti stvarnu tržišnu cijenu u tom trenutku.

U normalnim uvjetima, varijabilni spread na EUR/USD može biti svega 0,1 do 0,5 pipa, što je znatno niže od tipičnog fiksnog spreada. Nema requota jer se cijene prosljeđuju direktno. Za aktivne tradere koji trguju u likvidnim sesijama, ukupni trošak je niži nego kod fiksnog spreada.

Mana je što se varijabilni spread može naglo proširiti. Za vrijeme objave NFP-a, CPI-ja ili odluka centralnih banaka, varijabilni spread na EUR/USD koji je inače 0,5 pip može skočiti na 10, 20 ili čak 50 pipova u sekundi. Za news tradere i scalpere koji traže ulaze baš u tim trenucima, ovo je problem.

Raw spread i zero spread: za aktivne tradere

Raw spread je sirova tržišna cijena od likvidnosnih pružatelja bez ikakve nadogradnje (markup-a) od strane brokera. ECN i STP brokeri koji nude raw spread ne zarađuju na razlici bid-ask, nego naplaćuju fiksnu proviziju po lotu. Na raw spread računu, spread na EUR/USD može biti 0,0 do 0,2 pipa, ali uz proviziju od 6 do 7 USD po standardnom lotu round trip.

Zero spread je varijanta gdje je spread fiksan na 0,0 pipa za određene parove u većini trading sesija. Zero spread računi uvijek imaju proviziju umjesto spreada. Razlika od raw spread-a je što je zero spread fiksan na nuli, dok raw spread može malo varirati ali je uvijek bez markup-a.

Standardni račun vs raw spread račun: koji je zaista jeftiniji

Ovo je pitanje koje mnogi postavljaju pogrešno. Nije dovoljno gledati samo spread. Treba gledati ukupni trošak round-trip trade-a.

Za swing tradera koji napravi nekoliko tradova tjedno, razlika od 4 do 5 USD po trade-u nije presudna. Za scalpera koji napravi 20 tradova dnevno na standardnom lotu, ta razlika je 80 do 100 USD svaki dan. Standardni račun bez provizije nije uvijek jeftiniji, samo je jednostavniji za izračun troška.

Fiksni vs varijabilni spread: koji odabrati

Odgovor ovisi o stilu tradinga:

• Početniku koji tek uči i trguje rijetko odgovara fiksni spread jer je trošak predvidiv i nema iznenađenja.
• Scalper koji trguje u aktivnim sesijama treba varijabilni ili raw spread jer mu je nizak trošak po tradu presudan za profitabilnost strategije.
• Day trader s umjerenim volumenom može birati varijabilni spread uz dobar ECN broker i izbjegavati otvaranje pozicija za vrijeve objave vijesti.
• Swing trader i position trader nisu pretjerano osjetljivi na spread jer su ciljni profiti 100 do 300+ pipova, a spread od 1 do 2 pipa je manji udio ukupnog troška.

Sve termine vezane uz tipove spreada, account tipove i naknadu po lotu možeš provjeriti u forex rječniku pojmova gdje su definisani i ostali ključni termini koje ćeš sresti u tradingu.

Šta utiče na visinu spreada

Spread nije slučajan. Na njega utiču konkretni faktori i razumijevanje tih faktora pomaže ti da tradaš u trenucima kada je trošak najniži.

Likvidnost: glavni faktor visine spreada

Likvidnost je količina kupaca i prodavača koji u jednom trenutku aktivno trguju nekim parom. Što je više učesnika, to je lakše pronaći drugu stranu trade-a i to su spreadovi uži. Što je manje učesnika, to je teže ukrstiti naloge i spread se širi.

Zato major valutni parovi (EUR/USD, GBP/USD, USD/JPY) imaju uske spreadove: njima trguju banke, hedge fondovi, kompanije i milioni retail tradera simultano. Tržište je duboko i kompetitivno. Egzotični parovi (USD/TRY, USD/ZAR) imaju daleko šire spreadove jer ih trguje manji broj učesnika, tržište je plitko i pronalazak druge strane trade-a košta više.

Spread je ujedno i jedan od najjasnijih pokazatelja stanja tržišta. Uski spread znači zdravo, likvidno i kompetitivno tržište. Spread koji se nagli širi bez jasnog razloga često signalizira povećanu nesigurnost, smanjenu likvidnost ili blizinu važne ekonomske objave. Iskusni traderi prate širenje spreada kao dodatni signal pri donošenju odluke o ulasku u poziciju.

Volatilnost: zašto se spread širi pri vijestima

Kada na tržište udari važna vijest, cijena se kreće brzo i nepredvidivo. Market maker brokeri u takvim trenucima nose povećan rizik jer su oni druga strana tvojih tradova. Da bi pokrili taj rizik, šire spread. Kod varijabilnih spreadova, taj efekt je direktno vidljiv.

Tipičan EUR/USD spread od 0,5 do 1 pip može u trenucima objave NFP-a (Non-Farm Payrolls, prvi petak u mjesecu) skočiti na 5 do 20 pipova. Isto vrijedi za objavljivanje odluka FED-a ili ECB-a o kamatnim stopama. Ako otvoriš poziciju u tih par minuta dok se spread naglo širi, odmah ulaziš s daleko većim troškom nego što si planirao.

Praktično pravilo: provjeri ekonomski kalendar na početku svakog trading dana i ne otvaraj nove pozicije 5 do 10 minuta prije i nakon važnih objava, osim ako ti je strategija direktno vezana za news trading.

Doba dana i trading sesije

Forex tržište radi 24 sata dnevno, ali nije jednako aktivno u svakom satu. Volumen i likvidnost variraju ovisno o tome koja tržišna sesija je aktivna, a s njima varira i spread.

Preklapanje London i New York sesije između 14:00 i 18:00 po CET-u je period s najvećim dnevnim volumenom. U tom prozoru su spreadovi najuži, izvršenje najbrže i prilike najjasnije. Za day tradere i scalpere koji biraju kada da sjede za grafikon, ovo je najvažniji podatak o sesijama.

Tip brokera i model naplate

Ne prosljeđuju svi brokeri iste cijene. Dvije su glavne kategorije:

Market maker brokeri postavljaju vlastite bid i ask cijene, dodaju markup na cijene koje dobivaju od svojih likvidnosnih pružatelja i postaju druga strana tvojih tradova. Zarađuju na razlici između cijena koje plaćaju i cijena koje ti nude. Ovo nije nužno loše, ali znači da postoji potencijalni konflikt interesa jer tvoj gubitak može biti njihov dobitak.

ECN i STP brokeri prosljeđuju sirove cijene od banaka i likvidnosnih pružatelja bez markup-a i zarađuju isključivo na proviziji po lotu. Nema konflikta interesa jer su im prihodi isti bez obzira na to dobiješ li ili izgubiš. Spreadovi su uži ali dolaze s posebnom linijom provizije u izvještaju. Koji od ovih brokera prihvaća klijente iz Srbije uz povoljne uvjete i raw spread račune, pogledaj u tekstu najbolji forex brokeri Srbija.

Spread po valutnim parovima

Spread nije isti za sve valutne parove. Razlika između major, minor i egzotičnih parova u pogledu spreada je dramatična i direktno utiče na to koji parovi su ekonomski isplativi za aktivno tradanje.

Za aktivnog tradera, egzotični parovi su skupi za redovno tradanje. 50 pipa spreada na USD/TRY znači da cijena mora odmah pomaknuti 50 pipova u tvom smjeru samo da bi bio na nuli. Za usporedbu, cijela dnevna volatilnost nekih major parova ponekad ne premaši 50 pipova. Za početnike i aktivne tradere, major parovi su jedini razumni izbor po pitanju spreada.

Kako spread utiče na različite stilove tradinga

Spread nema isti relativni uticaj na sve stilove tradinga. Ovisi o tome koliko tradova radiš, koliki su ciljni profiti i koliko dugo držiš pozicije.

Scalping i spread: najveći uticaj

Scalper cilja na 3 do 10 pipova profita po tradu i izvršava desetine tradova dnevno. Na standardnom lotu s EUR/USD spreadom od 1 pip, svaki trade odmah počinje s troškom od 10 USD. Da bi bio na nuli, cijena mora pomaknuti 1 pip u tvom smjeru. Da bi zaradio 5 pipova, cijena mora pomaknuti 6 pipova, od kojih 1 ide brokeru.

Scalper koji napravi 20 tradova po danu na standardnom lotu uz spread od 1 pip plati 200 USD brokeru samo u spreadu. Na godišnjoj razini, uz 250 trading dana, to je 50.000 USD godišnjeg troška spreada. Upravo zato scalperi biraju ECN brokere s najužim raw spreadovima i paze da trguju isključivo u periodu preklapanja London i New York sesije kada su spreadovi najuži.

Day trading i spread

Day trader cilja na 30 do 150 pipova po tradu i napravi nekoliko tradova dnevno. Na standardnom lotu s EUR/USD spreadom od 1 pip, trošak po tradu je 10 USD, što je za ciljni profit od 50 pipa (500 USD) svega 2% troška. Spread je bitan, ali ne presudan kao kod scalpinga. Bitnije je da broker nudi stabilno izvršenje u aktivnim sesijama i da spread ne skače naglo u trenucima kada planiraš ulaz.

Swing trading i position trading: spread manje bitan

Swing trader drži pozicije od nekoliko dana do nekoliko tjedana i cilja na 100 do 300 pipova. Kod tih ciljnih profita, spread od 1 do 2 pipa je manje od 1% ukupnog troška trade-a. Spread ovdje nije prioritet, ali swap (naknada za držanje pozicije otvorene preko noći) postaje bitan jer se naplaćuje svaki dan dok je pozicija otvorena. Za swing i position tradere, ukupna procjena troška mora uključiti i spread i swap, a ne samo jedno od toga. Kako spread i ostali troškovi ulaze u proračun veličine pozicije i upravljanja rizikom obrađeno je u tekstu risk management forex.

Nalozi i spread: market nalog vs limit nalog

Tip naloga koji koristiš direktno utiče na to po kojoj cijeni se trade izvršava i kako spread ulazi u igru.

Market nalog za kupovinu (buy) izvršava se odmah po trenutnoj ask cijeni. Market nalog za prodaju (sell) izvršava se po trenutnoj bid cijeni. Nema odgode, ali nema ni garancije da će cijena biti identična onoj koju si vidio kad si kliknuo, posebno u trenucima visoke volatilnosti. Ova razlika između očekivane i stvarne cijene izvršenja zove se slippage.

Limit nalog čeka da cijena dođe do razine koju si odredio ili bolje. Buy limit nalog čeka da cijena padne do određene razine pa se aktivira. Sell limit nalog čeka da cijena poraste do određene razine. Prednost je što ulaziš po cijeni koju si planirao i ne plaćaš spread trenutnih cijena na tržištu. Mana je što nema garancije da će cijena doći do tvog naloga, pa trade možda uopće ne bude izvršen.

Spread direktno utiče na postavljanje stop-lossa. Ako je spread na EUR/USD 2 pipa i postaviš stop-loss 5 pipova ispod ulaza, zapravo imaš svega 3 pipa prostora za kretanje cijene jer su 2 pipa odmah pojeli spread. To znači da stop-loss mora biti dovoljno širok da pokrije i spread i stvarni prostor koji dajete trade-u. Postavljanje stop-lossa bez uzimanja spreada u obzir jedan je od češćih tehničkih grešaka kod početnika.

Detaljnu razradu tipa naloga, razliku između market, limit, stop i stop-limit naloga pogledaj u tekstu tipovi forex naloga.

Tko postavlja bid i ask cijene na forex tržištu

Bid i ask cijene ne padaju s neba. Iza svakog kotiranog para stoji lanac učesnika koji postavljaju, prenose i prilagođavaju cijene u realnom vremenu.

Na vrhu lanca su banke: JP Morgan, Deutsche Bank, Citibank, HSBC i ostali. Između sebe trguju na međubankarskom tržištu po najtješnjim cijenama koje postoje, s spreadovima ponekad manjim od 0,1 pipa. Ove cijene nisu dostupne retail traderima direktno.

Likvidnosni pružatelji (liquidity providers) su institucije koje agregatiraju te međubankarske cijene i nude ih brokerima. Svaki likvidnosni pružatelj nudi malo različite bid i ask cijene u istom trenutku.

ECN i STP broker uzima te cijene od više likvidnosnih pružatelja, prikazuje najuži dostupni spread i prosljeđuje nalog prema pružatelju koji nudi najbolju cijenu. Zarađuje isključivo na proviziji po lotu i nema markup-a na spread.

Market maker broker uzima vanjske cijene ali ih ne prosljeđuje direktno. Postaje druga strana tvojih tradova, postavlja vlastite bid i ask cijene s markupom i zarađuje na razlici. Nije nužno loš izbor, ali model naplate je manje transparentan od ECN-a.

Kompetitivnost između tih učesnika za major parove je razlog zašto je EUR/USD spread kod reguliranih brokera toliko uski, ponekad ispod 0,5 pipa. Za egzotične parove, manje učesnika znači manje kompetitivnosti i automatski širi spread.

Za kompletno razumijevanje kako forex tržište funkcionira i tko su svi učesnici koji ga čine, pogledaj tekst kako funkcioniše forex tržište.

Spread u MT4 i MT5: gdje ga vidiš i kako ga pratiš

Znati teoriju o spreadu nije dovoljno ako ne znaš gdje ga naći na platformi i kako ga pratiti u realnom vremenu.

U Market Watch prozoru MT4 i MT5, pored svakog valutnog para prikazane su bid i ask cijene u odvojenim stupcima. Razlika između ta dva broja je spread koji broker trenutno nudi. Desnim klikom na prozor Market Watch možeš dodati stupac “Spread” koji ti prikazuje spreadove za sve parove odjednom u pipovima, bez ručnog oduzimanja.

Na grafikonu, MT4 i MT5 tipično prikazuju bid liniju kao zadanu cijenu. Ask cijena je viša i nije prikazana ako je ne uključiš ručno. U postavkama grafikona (desni klik na grafikon, Properties, Common) aktiviraj opciju “Show Ask line” i vidjet ćeš drugu liniju iznad bid linije. Razmak između te dvije linije je vizualni prikaz spreada.

Spread indikator u MT4 i MT5: kako ga dodati

Za praćenje spreada u realnom vremenu direktno na grafikonu, možeš koristiti spread indikator. U MT4 i MT5 idemo na Insert, Indicators, Custom, pa pronađeš ili uvezete spread indikator koji prikazuje trenutnu vrijednost spreada kao broj u uglu grafikona ili kao zasebnu liniju ispod grafikona. Ovo je korisno za scalpere koji trebaju znati da je spread u normalnom rasponu prije nego što otvore poziciju.

Trošak spreada se vidi u P&L izvještaju na platformi. Čim otвориш trade, u koloni profit vidjet ćeš negativnu vrijednost jednaku troška spreada. Na dealing ticketu, između “Buy” i “Sell” gumba, prikazana je trenutna vrijednost spreada u pipovima. Ovo je broj koji se mijenja u realnom vremenu i za varijabilni spread može značajno varirati u toku dana.

Kako smanjiti trošak spreada

Spread je trošak koji ne možeš eliminirati, ali možeš ga minimizirati pametnim odabirom brokera, tipa računa, vremena tradinga i stila izvršenja.

• Trguj major parove. EUR/USD, GBP/USD i USD/JPY imaju najuže spreadove od svih parova. Za aktivnog tradera koji cilja na smanjenje troška, ograničavanje na te parove je najefikasnija mjera.
• Biraj ECN ili STP brokere za niže sirove spreadove. Brokeri koji prosljeđuju tržišne cijene bez markup-a nude raw spreadove koji su tipično 50 do 80% uži od standardnih računa, uz proviziju koja je u ukupnom trošku povoljnija za aktivne tradere.
• Trguj u periodu preklapanja London i New York sesije. Između 14:00 i 18:00 po CET-u, volumen je najveći i spreadovi su najuži. Otvaranje pozicija u tom prozoru je jeftinije od otvaranja u azijskoj sesiji ili noću.
• Izbjegavaj otvaranje pozicija neposredno prije objave vijesti. Provjeri ekonomski kalendar i ne otvori nove trade-ove 5 do 10 minuta oko važnih objava (NFP, CPI, odluke centralnih banaka). Spread se u tim trenucima naglo širi i može pojesti planiranu zaradu.
• Koristi limit naloge gdje strategija dopušta. Limit nalog te stavlja u poziciju po cijeni koju si odabrao i izbjegavaš plaćanje ask cijene tržišnim nalogom u trenutku kada je spread eventualno malo širi. Kako pravilno smjestiti stop-loss u odnosu na spread i strukturu grafikona objašnjeno je u tekstu stop-loss postavljanje.
• Prilagodi veličinu lota. Manji lot znači manji apsolutni trošak spreada po tradu. Početnici koji trguju mikro lotovima plaćaju svega 0,20 USD po tradu na spreadu od 2 pipa, što daje dosta prostora za učenje bez velikog troška.

Za razumijevanje kako ukupni trošak tradinga (spread, swap i provizija) utiče na upravljanje rizikom i veličinu pozicije, pogledaj tekst o risk management forexu.

Česta pitanja o bid, ask i spreadu

Zašto moj trade odmah počinje negativno?

Jer si otvorio poziciju po ask cijeni (kod kupovine) ali je tržišna cijena na grafikonu bid. Razlika između ask po kojoj si kupio i bid koji se prikazuje na grafikonu je točno spread. Da bi trade ušao u plus, bid cijena mora porasti iznad ask po kojoj si ušao. To se desi tek kad cijena pomakne barem toliko koliko iznosi spread.

Šta znači “bez provizije” ako postoji spread?

“Bez provizije” znači da broker ne naplaćuje zasebnu liniju provizije po tradu. Ali spread i dalje postoji i to je trošak koji plaćaš. Broker zarađuje na razlici između bid i ask cijene. U nekim slučajevima, ukupni trošak kod brokera “bez provizije” je viši nego kod brokera koji naplaćuje proviziju ali nudi uži raw spread.

Je li manji spread uvijek bolji?

Najčešće da, ali treba gledati ukupni trošak. ECN broker s raw spreadom od 0,1 pip i provizijom od 7 USD round trip može biti skuplji od brokera s fiksnim spreadom od 1 pip bez provizije, ovisno o veličini i broju tradova. Za standardni lot i manji broj tradova, broker s 1 pip spreadom bez provizije košta 10 USD po tradu. ECN s 0,1 pip i 7 USD provizije košta 8 USD po tradu. Na ovom primjeru, ECN je jeftiniji, ali za mikro lot trader razlika je zanemariva.

Koliki je normalan spread na EUR/USD?

Kod reguliranih ECN brokera, spread na EUR/USD u aktivnim sesijama kreće se između 0,0 i 0,5 pipa na raw računima i između 0,8 i 1,5 pipa na standardnim računima. Spread iznad 2 pipa na EUR/USD u normalnim uvjetima signal je da broker dodaje značajan markup ili da je tržište u neuobičajenom stanju.

Zašto se spread širi za vrijeme objave vijesti?

Za vrijeme važnih ekonomskih objava cijena se kreće brzo i nepredvidivo. Market maker brokeri koji su druga strana tvojih tradova u takvim trenucima nose povećan rizik i šire spread da ga pokriju. Kod varijabilnog spreada, to proširivanje vidiš direktno. Kod fiksnog spreada, broker umjesto toga šalje requote ili u najgorem slučaju ne izvršava nalog.

Koja je razlika između spread brokera i ECN brokera?

Spread broker (market maker) postavlja vlastite bid i ask cijene s markupom i postaje druga strana tvojih tradova. ECN broker prosljeđuje sirove cijene od banaka i likvidnosnih pružatelja, ne postaje druga strana trade-a i zarađuje isključivo na proviziji po lotu. ECN model je transparentniji i tipično jeftiniji za aktivne tradere s većim volumenom.

Mogu li tradati u trenucima visokog spreada?

Možeš, ali treba biti svjestan troška. Ako strategija ima cilj od 5 pipova a spread je u tom trenutku 10 pipova, matematika ne funkcionira. Za swing tradere koji ciljaju 100+ pipova, povremeno širi spread od 3 do 5 pipova nije problem. Za scalpere i day tradere koji ciljaju manje od 20 pipova, ulazak pri visokom spreadu direktno smanjuje ili eliminiše potencijalnu zaradu.

Šta je raw spread račun i za koga je namijenjen?

Raw spread račun je tip računa koji nudi sirove tržišne cijene bez broker markup-a, uz fiksnu proviziju po lotu umjesto proširenog spreada. Spreadovi su tipično 0,0 do 0,3 pipa na major parovima. Namijenjen je aktivnim traderima: scalperi, day traderi s visokim volumenom i algo traderi koji trebaju najniži mogući ukupni trošak po tradu i brzo izvršenje bez requota. Kada biraš raw spread račun, provjeri ne samo visinu spreada nego i proviziju po lotu, brzinu izvršenja i da li broker naplaćuje naknadu za neaktivnost. Ukupni trošak je kombinacija svih tih faktora, a ne samo jedna stavka. Pregled brokera koji nude raw spread račune s najpovoljnijim uvjetima za BIH tržište naći ćeš u tekstu najbolji forex brokeri Bosna i Hercegovina.

Za Srbiju su uvjeti slični ali postoje razlike u dostupnim metodama depozita i povlačenja, minimalnim iznosima i regulatornom okviru koji brokeri navode za srpske klijente. Neki brokeri koji prihvaćaju BIH klijente ne prihvaćaju srpske ili imaju drugačije uvjete po pitanju verifikacije. Provjeri uvjete direktno kod brokera kojeg odabereš jer se uvjeti za prihvaćanje klijenata po zemaljama mijenjaju.